Atlantska strujanja, u kojima se toplija, plića voda kreće prema sjeveru (crveno), hladnija, dublja strujanja kreću se prema jugu (plavo)
AMOC se ponaša poput pokretne trake, prenoseći toplu vodu iz tropskih krajeva u Sjeverni Atlantik. Dok su znanstvenici ranije upozoravali na njegovo slabljenje zbog klimatskih promjena, nedostatak dugoročnih podataka učinio je precizne procjene AMOC-ovog kolapsa izazovnim.
Znanstvenici Peter i Susanne Ditlevsen sa Sveučilišta u Kopenhagenu proveli su studiju koristeći podatke o temperaturi površine mora iz subpolarnog sjevernog Atlantika koji datiraju iz 1870. godine, kao analogne za stabilnost AMOC-a.
Komentar: Imajte na umu da je 1850. zabilježeno kao jedno od tri posebno hladna razdoblja posljednjeg malog ledenog doba.
Dalje, s obzirom na rekordnu hladnoću širom planete, nije li vjerojatnije da, kao i tada, usporavajuća Golfska struja najavljuje razdoblje zahlađenja?
Njihova analiza, koja je objavljena u znanstvenom časopisu Nature Communications, sugerira da je AMOC sve nestabilniji i da bi uskoro mogao dosegnuti kritičnu točku preokreta. Pod pretpostavkom da će se trenutne emisije stakleničkih plinova nastaviti, danski znanstvenici predviđaju da će se kolaps najvjerojatnije dogoditi sredinom ovog stoljeća, vjerojatno između 2025. i 2095. godine.
Komentar: Politika klimatskih promjena konstantno nas nastoji uvjeriti da je za porast CO2 kriv čovjek, te tako apelira na emisije CO2 "budu što manje". Da CO2 izaziva kolaps Golfske struje jednostavno je smiješno.
Već tisućama godina Golfska struja kontrolira klimu sjeverne Europe. Ona se gotovo zaustavila prije 12.000 godina, što se smatra glavnim "krivcem" za događaj koji je nazvan mlađi drijas, kada se svijet nakratko vratio u ledeno doba.
Ono što bismo rekli jest da ako nastavimo s emisijama kao sada... to će se vjerojatno dogoditi između 2050. i 2080. godine, ističe Susanne Ditlevsen, dodjući da su njihovi podaci pesimističniji od IPCC-ovih.
Potencijalni kolaps AMOC-a mogao bi imati ozbiljne posljedice, uključujući nagli porast razine mora u Sjevernoj Americi, značajne padove temperature diljem sjeverne Europe i poremećaj azijskih monsuna.
Komentar: Oni tvrde da je ovo otapanje posljedica globalnog zatopljenja koje je stvorio čovjek, no nedavno je istraživanje otkrilo da je otapanje santi leda zapravo ključna značajka ledenog doba.
Drugi znanstvenici ipak pozivaju na oprez, postavljajući pitanje mogu li temperature površine mora točno prikazati otpornost AMOC-a. Ističu da na to utječu različiti čimbenici i ne moraju biti direktno povezani sa stabilnošću AMOC-a. Zbog tih neizvjesnosti, izazovno je predvidjeti točan trenutak kolapsa AMOC-a.
Autori novog istraživanja ipak naglašavaju važnost dijeljenja ovih njihovih nalaza.
Ako smo u pravu, a mislimo da jesmo, onda to nije nešto o čemu bi sljedeće generacije trebale brinuti. Ovo je nešto o čemu bi se sada trebalo brinuti, poručuje Peter Ditlevsen unatoč kritikama te dodaje kako stoji uz izračune studije koji se oslanjaju na pretpostavku da površinske temperature mora odražavaju stanje AMOC-a.
Izvor: New Scientist
Komentar: Kao i obično, uključeni znanstvenici rade mentalnu gimnastiku kako bi uključili svoje pogrešno vjerovanje globalnog zatopljenja sa činjenicama s kojima se susreću. Ono što je jasno i iznenađujuće, a čak su i oni u stanju priznati, je da Golfska struja usporava, a područja će doživjeti ozbiljno hlađenje, koje, kad se uzme u obzir s podacima iz drugih zemalja, pokazuje da je to globalni trend kakav treba očekivati dok ulazimo u ledeno doba.