slika
© Sergej Gapon/AFP/Getty ImagesŽena prolazi pokraj ogromnog grba Pridnjestrovlja. Otcijepljena regija Moldavije obratila se Rusiji za pomoć.
Prema izvještajima medija, proruski separatisti u Moldaviji zatražili su od Rusije "zaštitu". Kongres međunarodno nepriznate separatističke regije, koji graniči s Ukrajinom, glasao je za odgovarajuću rezoluciju, koju su citirali moldavski i ruski mediji.

Prema tim informacijama, "zbog sve većeg pritiska Moldavije" Pridnjestrovlje se želi obratiti Vijeću Federacije Rusije i Državnoj Dumi "sa zahtjevom za provedbu mjere zaštite Pridnjestrovlja". Separatisti u rezoluciji, između ostalog, optužuju Moldaviju za gospodarsku blokadu regije i za "uništenje temelja neovisnosti i državnosti". Bio je to prvi izvanredni kongres proruskih separatista od 2006.

Deklaracija koja je sada usvojena govori o "više od 220.000 ruskih državljana" koji žive u Pridnjestrovlju. Ostalo je nejasno kakve konkretne mjere separatisti očekuju od Moskve.

Prema rezoluciji, separatisti se obraćaju ne samo Rusiji, već́ i OESS-u, Europskom parlamentu, Crvenom križu i Ujedinjenim narodima sa zahtjevom da spriječe "provokacije" koje bi mogle dovesti do "eskalacije napetosti".
slika 2
© RT
U Moldaviji, koja se nalazi između Ukrajine i Rumunjske, i koja je kandidat za prijem u EU, ova vijest će vjerojatno izazvati strah od ruske agresije - posebno zato što su ruski vojnici već́ desetljećima razmješteni u Pridnjestrovlju. Ta regija se odcijepila od Moldavije 1990-ih.

Nakon što je počeo ruski agresorski rat protiv Ukrajine u veljači 2022. moldavski političari više puta su izražavali veliku zabrinutost. Analitičari su također optužili Rusiju da provokacijama namjerno destabilizira situaciju u regiji.

U svom govoru na kongresu predsjednik Pridnjestrovlja Vadim Krasnoselski govorio je o "politici genocida", prenose lokalni mediji. Prema njegovim riječima, on se vrši kroz gospodarski, "fizički", pravni i jezični pritisak.

U odgovoru na rezoluciju Moskva je "zaštitu" stanovnika u Pridnjestrovlju opisala kao "prioritet". Ruske novinske agencije prenijele su izjavu ruskog Ministarstva vanjskih poslova da je "zaštita interesa stanovnika Pridnjestrovlja, naših sunarodnjaka, jedan od prioriteta".

Glasnogovornica ministarstva Marija Zaharova je zabrinutost zbog mogućih planova ruske aneksije nazvala "špekulacijama". "U Kišinjevu se nagađa o mogućim odlukama foruma. Očigledno je ta panika stigla i do NATO-a", odgovorila je ona na pitanje.

Prema njenoj izjavi, NATO od te regije pokušava "doslovce stvoriti drugu Ukrajinu, ne uzimajući u obzir većinsko mišljenje u Moldaviji". "Uopće se ne razmišlja o mogućim posljedicama ovoga po zemlju i regiju", rekla je Zaharova.

Michael Roth, stručnjak njemačkih socijaldemokrata (SPD) za vanjsku politiku, izrazio je zabrinutost zbog razvoja događaja i upozorio na opasnost od širenja ruskog agresorskog rata.

"Dramatična događanja u Moldaviji pokazuju da ruski imperijalizam nije ograničen samo na Ukrajinu", rekao je on za list Rheinische Post. "Dok se Europa ponovo svađa i dijeli, Rusija nastavlja s eskalacijom. Putin želi više i sada također cilja na Moldaviju", rekao je Roth, predsjednik Odbora za vanjsku politiku njemačkog Bundestaga.

Njemački političar uočava paralele u razvoju događaja s onima u istočnoj Ukrajini prije ruskog napada početkom 2022. "Rusija je stvorila zamrznute sukobe svuda u svom susjedstvu koji se sada mogu odmrzavati po volji kako bi se istočna Europa dodatno destabilizirala", rekao je Roth.

"Poziv u pomoć́ proruskih separatista u Pridnjestrovlju je namještaljka. Cilj je jasan: Putin želi spriječiti Moldaviju da se približi EU-u", smatra njemački političar.

I predsjednica Odbora za obranu njemačkog Bundestaga Marie-Agnes Strack-Zimmermann iz redova njemačkih liberala (FDP) također je pozvala na odlučnost i daljnju pomoć́ Ukrajini.

"To sve je dio plana i zapravo nije iznenađujuće. Putin sada provocira u svakom geografskom kutku", rekla je ona za Rheinische Post. Zato je važnije učiniti zaista sve "da Ukrajina dobije rat", rekla je političarka FDP-a.