Iako su prirodne nepogode i politički prevrati kroz stoljeća ugrožavali grad, Thonis-Heracleion je napredovao od svog osnutka u 8. stoljeću prije Krista sve do svog potonuća u 8. stoljeću naše ere. Njegovi tragovi nestali su pod morem, a neki su stručnjaci počeli sumnjati u to je li grad uopće postojao ili je preživio samo u legendama.
No, sve se promijenilo 2000. godine kada je podvodni arheolog Franck Goddio sa svojim timom iz Europskog instituta za podvodnu arheologiju (IEASM) otkrio ostatke drevnog grada šest kilometara od egipatske obale, deset metara ispod površine mora, u zaljevu Abu Qir. Ispostavilo se da su Thonis i Heracleion zapravo dva imena za isti grad - egipatsko i grčko.
Vrhunsko nalazište
Arheolozi su pronašli ruševine hramova, masivne skulpture, kovanice i keramiku koji potvrđuju da je grad cvjetao između 6. i 4. stoljeća prije Krista. Među najimpresivnijim nalazima bio je kip boga Nila Hapyja, visok 5.4 metra, što je najveći takav kip ikad otkriven u Egiptu. Osim toga, iskopano je čak 700 sidara i 79 brodova, dokaz o velikom pomorskom prometu toga doba.
Grad je bio i važno religijsko središte gdje su se svake godine slavile svečanosti posvećene bogu Ozirisu. Tijekom tih obreda, Oziris bi u ceremonijalnom brodu putovao od hrama Amun-Gereba do svetišta u Kanopusu.
Novi val uzbuđenja među arheolozima izazvalo je otkriće iz 2021. godine, kada je zajednička egipatsko-francuska ekipa pronašla ostatke vojnog broda izgrađenog u egipatskom stilu, koji je potonuo u 2. stoljeću prije Krista. Brod dug 25 metara, s velikim jedrom i prilagođen za plovidbu Nilom, pronađen je zakopan pod pet metara sedimenta i ostataka hrama, što ga je sačuvalo do danas. Ayman Ashmawy iz egipatskog Ministarstva za antikvitete opisao je nalaz kao iznimno rijedak.
Velika grobnica
Iskopavanja su otkrila i veliku grobnicu, za koju se vjeruje da je pripadala grčkim trgovcima koji su se naselili u gradu u kasnom faraonskom razdoblju. Ti su trgovci sagradili svoja svetišta pokraj velikih egipatskih hramova, čime su postali važan dio gradske ekonomije i kontrole trgovinskih putova prema unutrašnjosti Egipta.
Arheolozi procjenjuju da je dosad otkriveno tek pet posto grada, dok ostatak i dalje leži pod morem. Mostafa Waziri iz Vrhovnog vijeća za antikvitete istaknuo je da su ova otkrića ključna jer je Thonis-Heracleion nekoć bio najveća egipatska luka, čiji je nestanak uzrokovan nizom potresa i plimnih valova koji su tlo pretvorili u močvaru i potopili grad zajedno s obližnjim Kanopusom.
Ova otkrića ne samo da obogaćuju znanje o starom Egiptu, već i bacaju novo svjetlo na povijest mediteranske trgovine i kulturne razmjene, potvrđujući koliko je ovaj grad bio važno središte antike.
Komentari čitatelja
na naše novosti