Drevni Vavilonski astronomi otkrili Jupiter 1400 godina prije Europljana
Vijekovima prije pojave prvih teleskopa, Vavilonci su pratili kretanje planeta na nebu koristeći prostu aritmetiku.

Međutim, tek prevedeni tekstovi pokazuju da su drevni astronomi koristili daleko napredniji metod, koji je prethodio razvoju infinitezimalnom računu više od hiljadu godina.

Dobro je poznata činjenica da su Vavilonci bili vješti matematičari i astronomi, koji su čuvali svoje znanje na stotinama glinenih tabli. Ipak, kada je astroarheolog Matje Osendriver sa Univerziteta Humbolt u Berlonu preveo nikada do sada proučavani tekst o Jupiteru, otkrio je nešto zaista zapanjujuće.
Drevni Vavilonski astronomi otkrili Jupiter 1400 godina prije Europljana
© Mathieu Ossendrijver / British MuseumFragment jedne od vavilonskih tabli koji sadrži geometrijske izračune

Kako bi pratili kretanje gasnog džina na nebu, Vavilonci su koristili geometrijsku tehniku, takozvanu proceduru trapeza, koja čini kamen temeljac infinitezimalnog računa. Sve do sada, za ovaj metod se vjerovalo da je razvijen oko 1.400 godina kasnije, u Evropi.

„Ovo pokazuje da je ova drevna kultura bila izuzetno napredna. Mislim da niko od nas nije mogao da očekuje da će ovako nešto biti otkriveno u vavilonskom tekstu“, kaže Osendriver.
Drevni Vavilonski astronomi otkrili Jupiter 1400 godina prije Europljana
Vavilonci su koristili geometrijske izračune na temelju trapeza. Na glinenim pločama klinastim pismom zabilježili su detalje praćanja kretanja Jupitera tijekom prvih 60 dana iznad horizonta tog najvećeg planeta Sunčevog sustava. Budući su mjerili tijek vremena i udaljenost Jupitera, mogli su izračunati put kojeg je taj planet prevalio u nekom vremenskom razmaku.
Prevedeni tekst pripada kolekciji hiljada glinenih tablica, ispisanih klinastim pismom i iskopanih u 19. vijeku u Iraku. Prevodeći i proučavajući ih proteklih sto godina, arheolozi su naučili mnogo o drevnom Vavilonu, između ostalog i o njihovom naprednom astronomskom sistemu.

Osim gledanja i praćenja zvijezda, vavilonski astronomi bili su i sveštenici koji su vjerovali da su sva dešavanja na Zemlji - vrijeme, cijena pšenice, nivo rijeka - povezana sa kretanjem planeta i drugih nebeskih tijela. Nijedna od nebeskih sila koje su uticale na naš svijet odozgo nije bila toliko važna kao Marduk, zaštitnik Vavilona, koji je bio povezan sa Jupiterom.
Drevni Vavilonski astronomi pratili kretanje Jupitera metodom koja je u Europi bila nepoznata idućih 1400 godina
© GeorgelazenbyMarduk, babilonski bog sunca, svojim munjama progoni Anzua nakon što je Anzu ukrao Table Sudbine
Drevni Vavilonski astronomi otkrili Jupiter 1400 godina prije Europljana
© NASAPojačano zanimanje za Jupiter je možda povezano s Mardukom, vrhovnim bogom Vavilona
Osendriver objašnjava u svom istraživanju, objavljenom u časopisu Science, da postoji otprilike 340 vavilonskih tabli punih podataka o položajima planeta i njihovim satelitima. Još 110 tabli je čisto proceduralne prirode sa instrukcijama koje opisuju aritmetičke radnje korištene za izračunavanje pozicija nebeskih objekata.

Jedna kolekcija, tačnije četiri table o Jupiteru, čini se da sadrži procedure za izračunavanje pozicije najveće planete u Sunčevom sistemu po određenoj krivi. Ovi tekstovi su fragmentisani i decenijama je njihov astronomski značaj prošao neprimećen.

Osendriver je, međutim, 2014. godine pronašao instrukcijsku tablu o korišćenju kolekcije tablica o Jupiteru. Skupljala je prašinu u Britanskom muzeju od 1881. godine.

Sada već dekodirani „tekst A“ opisuje proceduru izračunavanja Jupiterove eliptične putanje. Prema tekstu, Vavilonci su pratili Jupiterovu brzinu tokom proteka vremena i određivali putanju izvodeći je iz vremensko-brzinske krive.

Sve do sada, najranije poreklo ovakvog koncepta datiralo je iz Evrope sredinom 14. veka
Drevni Vavilonski astronomi otkrili Jupiter 1400 godina prije Europljana
Kamene ploče sa klinastim pismom zapisane na sumerskom jeziku koje su ostavili Vavilonci, poput onih prevedenih u ovom istraživanju, pružaju obilje informacija o drevnoj mezopotamskoj civilizaciji