Američki kongresmen, SDSM i makedonski Albanci složni oko podjele Makedonije

Kao što je bilo očekivano, nakon svesrdne “pomoći” zapadnih obavještajnih službi, nekoliko terorističkih napada, nevladinih udruga, pokušaja “Obojene revolucije” i dva puta odgođenih prijevremenih izbora, pobjeda makedonske stranke VMRO-DPMNE na izborima koji su se konačno održali sredinom prosinca ne znači ništa, jer lider stranke Nikola Gruevski ne smije formirati vlast ni pod koju cijenu.

Još početkom 2015. su zapadne kancelarije, američki veleposlanik u Skopju, pomoćnica tadašnjeg državnog tajnika Victoria Nuland i nevladine udruge činili sve da se Gruevski i VMRO-DPMNE trajno uklone s vlasti. Sada su na korak do ostvarenja svog cilja, što još jedom potvrđuje činjenicu da uopće nije važna volja građana, nego odluke koje se donose izvan granica zemalja kojima treba oduzeti suverenitet.

Obrat u Makedoniji - Pobjednik na izborima Gruevski isključen iz pregovora

Vladajuća stranka VMRO-DPMNE je isključena je iz pregovora o novoj makedonskoj vladi. Poslije susreta predstavnika takozvane Socijaldemokratske stranke Makedonije (SDSM) i albanske strane Demokratske unije za integracije, čeka se odluka Alija Ahmetija o ponudi lidera socijaldemokrata Zorana Zaeva.

“Svatko tko formira koaliciju bez najsnažnije stranke, može očekivati probleme”, upozorio je lider VMRO-DPMNE, Nikola Gruevski.

Gruevski insistira na raspisivanju novih parlamentarnih izbora, dok pregovori suparničkog SDSM-a i najsnažnije albanske stranke, Demokratske unije za integracije, ulaze u završnu fazu.

Poslije pregovora ove dvije stranke, lider DUI-a, Ali Ahmeti, treba donijeti konačnu odluku, a onda bi Makedonija mogla dobiti novu vladu ili će se ipak biti raspisani novi parlamentarni izbori.

Bez obzira na ishod pregovora, jasno je da u mogućoj novoj koaliciji neće biti mjesta za VMRO-DPMNE.
“Moraju znati da se u budućnosti suočavaju s problemima, karakterističnim za situacije kada se ignorira volja većine građana”, izjavio je Gruevski nakon susreta s predstavnicima OESS-a u Makedoniji.
VMRO-DPMNE podsjeća da je posljednjih desetak godina u Makedoniji poštovan princip da koaliciju formiraju najsnažnija makedonska i najjača albanska partija, ali je taj princip nakon nedavno održanih izbora “zaboravljen”.

Izvori unutar Demokratske partije za integracije (DUI) navode kako očekuju da će Ahmeti pristati na koaliciju sa socijaldemokratima Zaeva, ali i da unutar stranke postoji snažno krilo koje se još uvijek zalaže za savez sa strankom Nikole Gruevskog, VMRO-DPMNE.

Za Washington Makedonija “nije zemlja i treba je podijeliti”

Iako nama naizgled “nevažni”, izbori i politička kriza u Makedoniji bi mogli biti ili završna faza podijele ovih prostora ili bi mogli označiti početak novih ratova.

Podsjetimo na najnoviju izjavu američkog republikanskog kongresmena Dane Rohrabachera, koji je rekao “kako mu je žao, ali da Makedonija nije zemlja i da je treba podijeliti“.

Skopje je ražestila izjava američkog dužnosnika, koji je ujedno i predsjednik američkog “Pododbora za Europu, Euroazije i nove prijetnje”.

Ministarstvo vanjskih poslova Makedonije je uputilo prosvjed američkom State Departmentu, nakon što je republikanski kongresmen Dana Rohrabacher sugerirao “da Makedonija nije zemlja i treba biti podijeljena između susjeda, poput Kosova i Bugarske”.
Prema Rohrabacheru, “samo stvaranje same Makedonije je bio propali projekt, a atmosfera je zrela za novi prekrajanjem granica”.
Ovo je prilično opasna retorika, jer bilo kakvo, bilo kada i bilo gdje prekrajanje granica na ovi prostorima sigurno otvara “nove fronte” i vodi u nove ratove. Sad je nužno pokušati razumjeti kontekst u kojem je Rohrabacher dao ovu izjavu i je li to službena politika nove američke administracije?

“Moje uvjerenje je da Makedonija nije zemlja. Žao mi je - to nije zemlja “, rekao je kongresmen za albansku televiziju Vizion Plus.

“Toliko je podjela u toj zemlji, da oni u budućnosti nikada neće moći živjeti zajedno. Iz tog razloga, Kosovari i Albanci iz Makedonije trebaju biti dio Kosova, a ostatak od Makedonije treba biti dio Bugarske ili bilo koje druge zemlje za koju oni vjeruju da su povezani”, izjavu američkog dužnosnika kojem je posao Europa i Euroazija citira balkanska medijska kuća BGNES, što ne čudi, obzirom na vječne teritorijalne pretenzije Sofije prema Makedoniji, koji mnogi u Bugarskoj smatraju “Zapadnom Bugarskom”.

“Ideja da bi Makedonija živjeti je tu zato što je netko prije 30 godina odlučio da bi ovako konfigurirana trebala izaći tijekom razbijanja Jugoslavije”, nastavio je Rohrabacher.

No, kongresmen se nije zaustavio ovdje. Na pitanje hoće li američki predsjednik podržati podjelu, Rohrabacher je rekao kako on ima “utjecaj na aktualne kreatore američke politike, obzirom na njegovo mjesto u Odboru za vanjske poslove”.
“Mi ćemo o tome narednih mjeseci voditi rasprave”, rekao je Rohrabacher.
Po pitanju prekrajanja granica, Rohrabacher je rekao “kako bi to na Balkanu bilo idealno provesti u miru”.

Dodao je i da se ne boji ruskog utjecaja u regiji Balkana.

Njegove riječi su izazvale brzu reakciju iz Skopja, čije je Ministarstvo vanjskih poslova Washington upozorilo na ovaj problem.
“Njegovi izneseni stavovi generiraju ogromnu tjeskobu u Makedoniji i regiji. On raspiruje nacionalističku retoriku u susjednim regijama, što nas vraća u prošlost. Vjerujemo da će američki State Department na odgovarajući način ukloniti sve sumnje o navedenim stavovima i da će potvrditi svoju politiku prema Makedoniji i na Balkanu”, stoji u priopćenju Skopja.
Kao što smo rekli, Rohrabacher trenutno predsjeda Pododborom za Europu, Euroaziju i nove prijetnje, a služio u Zastupničkom domu Kongresa od 1989. I Ranije je iznosio slične ideje. 2012. je predložio rezoluciju kojom SAD podržavaju pravo na samoodređenje Azerbejdžanaca koji žive u Iranu. Za Glas Amerike je rekao “kako bi to bilo dobro, jer etničke skupine trebaju imati pravo da ne budu dio države monstruoznih vjerskih fanatika”.

Rohrabacher je u siječnju za Washington Post rekao kako želi posjetiti Moskvu s delegacijom “unutar mjesec dana” od inauguracije predsjednika Donalda Trumpa. Ovi planovi još nisu potvrđeni i prvo moraju biti odobreni od strane Eda Roycea, republikanca iz Kalifornije, predsjednika Odbora za vanjske poslove Zastupničkog doma, koji ima tvrdolinijaški pristup Rusiji.

SDSM i DUI “na liniji” s Rohrabacherom?

Na moguće podijele krhke Makedonije upozorava i kolumnistica makedonskog lista Dnevnik Irena Radovanović.

Naime, moguće je da Zoran Zaev i Ali Ahmeti formiraju vladu, jer je SDSM mjesto premijerke obećao Teuti Arifi, kao što je prije nekoliko godina učinio Branko Crvenkovski. Ali ne samo to, jer je Zaev pristao Makedoniju podijeliti po etničkim granicama, što bi mogla biti uvertira za provedbu zlokobnog plana republikanskog kongresmena, Dana Rohrabacha.

Iako je predsjednik Ivanov od Zaeva tražio da čuva jedinstvo zemlje, on je Albancima ponudio federalizaciju, odnosno dvojezičnost i kantonizaciju prema etničkim granicama, što je daleko od takozvane izgradnje “civilnog društva”, kako je obećavao u predizbornoj kampanji i tijekom razdoblja krize, kojom uz pomoć američkog veleposlanika u Skopju Jessa Baileya upravlja skoro dvije godine.
“Zbog tih ponuda je za Zaeva glasalo oko 70 000 makedonskih Albanaca. Nema sumnje da Albance nije privukla ponuda o civilnom društvu Zaeva, koliko obećana podjela zemlje. Svi makedonski Albanci koji su dali glas Zaevu to sigurno nisu učinili kako bi imali čišći okoliš i zrak, nego zbog ponuđene neovisnosti njihovih općina i područja od središnje vlasti u Skopju”, piše Irena Radovanović.
U Makedoniji su se mnogi pitali zašto su Albanci glasali za SDSM, a ne za DUI, koji je na ovim izborima izgubio znatan broj zastupnika? Ako Ali Ahmeti bude formirao vladu sa Zoranom Zaevim, pokazat će da je cijelo vrijeme zapravo bio na strani “rušitelja režima“.

Predsjednik Ivanov i dalje insistira na “jamstvima o jedinstvu Makedonije“, ali ako Ahmeti donese konačnu odluku da formira koaliciju sa socijaldemokratima, prekršit će prešutni sporazum prema kojem Albanci vlast sastavljaju s najjačom makedonskom strankom i potvrdit će da mu je cilj oduvijek bio podjela Makedonije.

O kobnim, možda i katastrofalnim posljedicama po cijelu regiju, ne treba posebno govoriti. Napetosti na Kosovu, BiH i Crnoj Gori bi lako mogle prerasti u nove sukobe, koji bi se vrlo lako mogli preliti i preko hrvatskih granica.

Ključno pitanje u svemu je govori li kongresmen Dana Rohrabacher o de facto stanju i slijedom događaja s kojima je već upoznat? To bi, obzirom na funkciju, trebao biti i možda stoga sugerira “kako bi podijele na Balkanu najbolje bilo provesti mirnim putem“, što je nemoguće. Najbolji odgovor bi bio da je ovo samo jedna u nizu njegovih izjava poput besmislice o “neovisnoj državi iranskih Azera”.

U svakom slučaju, Makedonija bi ovih dana trebala biti u fokusu pozornosti svih onih koji se bave sigurnošću Hrvatske i regije. “Kantonizacija”, “federalizacija”, “podjela jedne suverene zemlje između susjeda” su riječi koje izazivaju napetosti, etničke podijele i strahove zbog ružnih iskustava iz ’90-ih.