Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je na službenom putu u Münchenu gdje se održava godišnja Konferencija o sigurnosti.
Danas je i 25. obljetnica od uspostave diplomatskih odnosa između Republike Hrvatske i Ruske Federacije, koja je Hrvatsku i Sloveniju priznala 17. veljače 1992. Istina, nisu Rusi bili prvi kao Island, ili u skupina zemalja koje su priznale Hrvatsku kad i Europska zajednica, ali su to učinili prije, na primjer, Sjedinjenih Američkih Država.
No, to je bilo 1992. godine. Danas je 2017. i za predsjednicu imamo legitimno izabranu gospođu Kolindu Grabar-Kitarović. Osobno ovaj izbor držim “manom demokracije”, kao što neki tako misle o Brexitu, Trumpu ili nizozemskom referendumu o “Sporazumu EU-Ukrajina”. No, birači su rekli svoje i Kolinda Grabar-Kitarović je zaslužila svoje mjesto na Pantovčaku.
Ono što brine je njezina vanjska politika i činjenica da je kao osoba bliska NATO paktu, Atlantskom vijeću i Trilateralne komisije, hrvatska predsjednica, sasvim nepotrebno, na sebe preuzela ulogu stjegonoše Obamine ideje o izgradnji sanitarnog koridora prema Rusiji. Zašto je Hrvatskoj potreban sukob s Moskvom, teško da će predsjednica ikome moći objasniti.
No, Kolinda Grabar-Kitarović od studenog 2015. takozvanu “uspravnicu Jadran-Baltik”, kojoj je kasnije dodala i Crno more predstavlja kao svoju inicijativu, koja je usklađena s prijedlogom poljskog predsjednika Andrzeja Dude, te da nije usmjerena ni protiv koga i isključivo je projekt koji će doprinijeti našem gospodarstvu i pozicioniranju Hrvatske u “Mitteleuropi”, čime ćemo se ujedno odmaknuti od regije.
Međutim, ovu je inicijativu u lipnju 2014. u Varšavi iznio bivši američki predsjednik Barack Obama, a hrvatska predsjednica od tada pa sve do danas zdušno zagovara i promovira stvaranje “predziđa liberalnog i civiliziranog svijeta” koje će nas obraniti od “ruskih barbara“.
“Ukrajinska kriza fokusira interes i novac na energetske projekte u Hrvatskoj, a sukus govora američkog predsjednika Baracka Obame ovih dana u Varšavi je bio da se Rusiju mora zaustaviti u širenju energetskih investicija na granici koja je sada postavljena. Ona ne smije prijeći osovinu koja se sada proteže od Baltičkog do Jadranskog mora. Američka politika će se čvrsto boriti protiv europske ovisnosti o ruskom plinu, te protiv širenja ruskih plinskih i naftnih kompanija po Europi“, rekao je 2014. Barack Obama, a kasnije je postalo jasno da se Rusima ne smije dopustiti izlazak na Jadransko more. Obama se tada dotaknuo energetike, ali su kasniji događaji pokazali da se radi o sveobuhvatnoj strategiji suzdržavanja Rusije u njezinim granicama.
Kolinda u Münchenu: “Uplitanje Rusije je prijetnja integracijama zemalja jugoistočne Europe u EU i NATO”
Na tragu zadaće dobivene od Obamine administracije prije otprilike dvije godine, boraveći u Münchenu je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović “kako je miješanje nekih zemalja, posebno Rusije, prijetnja integracijama zemalja jugoistočne Europe u EU i NATO”.
Njezina izjava dolazi samo dan uoči susreta s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom i nakon što je nedavno rekla da Moskvu vidi kao partnera u stabiliziranju prilika u ovom dijelu Europe.
Ocijenila je da su EU i NATO izgubili interes za jugoistočnu Europu, pa su oživjele stare nacionalističke i ekspanzionističke vizije, ojačao radikalni islamizam i “uključenost trećih zemalja, posebno Rusije”.“Euroatlantske integracije na meti su nekih zemalja koje se u to nelegitimno upliću”, rekla je Grabar-Kitarović na međunarodnom skupu o Balkanu, uoči početka Konferencije o sigurnosti u Münchenu.
“Hrvatska snažno podupire proširenje EU i NATO saveza, ali i suverenu volju drugih da sami biraju svoje saveznike. Ne toleriramo miješanje drugih država u donošenje odluka što se događa u nekim susjednim državama”, rekla je predsjednica Grabar-Kitarović, spomenuvši kao primjer Crnu Goru, koja je, navodno bila “izložena pokušajima mijenjanja smjera i svrgavanja vlasti, što jedva da je bilo primijećeno”.
Pozvala je EU da ne “ostane slijepa” prema mladim demokracijama i da pomogne Makedoniji, koja nas u suprotnom neće moći “čuvati” od ilegalnih migracija.
Nakon što je prozvala Rusiju, što je mogla prešutjeti dok u Zagrebu diplomatski zbor slavi 25. obljetnicu priznanja, naša se predsjednica sastala s niz državnika. Naravno, unaprijed je zakazan sastanak s njezinom kolegicom, predsjednicom Litve Dalijom Grybauskaite.“Europa bi trebala ozbiljno razmisliti kako se boriti protiv radikalnog ekstremizma, rasta etničkih napetosti i hibridnih prijetnji koji oblikuju politički okoliš u našem okruženju. Gubimo i srca i umove ljudi, ako brzo ne djelujemo netko će drugi uskočiti na naše mjesto”, istaknula je Grabar-Kitarović.
Litvanski L24 javlja kako će dvije predsjednice raspravljati odgovorima na sigurnosne izazove, suradnji u okviru NATO pakta i kako ojačati energetsku sigurnost Europske unije.
Danas se Kolinda Grabar-Kitarović sastala s predsjednikom Azerbejdžana, Ilhamom Alijevom, čiji se stil vladanja baš i ne razlikuje od Putinovog, a i vojne aktivnosti azerske vojske u Nagorno-Karabahu bi Alijeva mogle svrstati u rang “ratobornih vođa”, od kojih naša predsjednica službeno “zazire”.
Službena stranica azerbejdžanskog predsjednika Alijeva je susretu posvetila dva retka i tri fotografije, dok o sadržaju razgovora nema ni riječi.
Azerska agencija APA prenosi kako se Kolinda Grabar-Kitarović sa zadovoljstvom sjeća svog službenog posjeta Azerbejdžanu, a naglasila je kako je razmjena mišljenja na sastancima bila plodna.
Hrvatska predsjednica je skrenula pozornost na činjenicu da će međudržavno povjerenstvo dodatno unaprijediti gospodarsku suradnju između dvije zemlje i istaknula kako je Hrvatska zainteresirana za suradnju s Azerbejdžanom u energetskom sektoru, ali i području informacijske tehnologije, brodogradnje, poljoprivrede, prometa, infrastrukture i drugih područja.
Kolinda Grabar-Kitarović je rekla da je posjet predsjednika Ilhama Alijeva Europskoj uniji bio uspješan, te da Azerbejdžan i EU rade na novom dokumentu koji će pridonijeti daljnjem razvoju odnosa između Azerbajdžana i EU. Hrvatska predsjednica je pozvala predsjednika Ilhama Alijeva da posjetiti našu zemlju, a lukavo je prešutjela diplomatski skandal u Bruxellesu, gdje se Aliyev odbio susresti s predsjednikom Europskog parlamenta, koji je na dan njegova dolazak raspravljalo o stanju ljudskih prava u Azerbejdžanu i na sjednicu pozvao dvoje disidenata i bivših “političkih zatvorenika”, Emina Millija i Hadiju Ismailovu, koji su svojoj domovini rekli sve najgore.
Azerbejdžanski predsjednik se odbio sastati sa šefom Europskog parlamenta
Predsjednik Ilham Alijev je rekao da se odnosi između Azerbejdžana i Hrvatske razvijaju u različitim sferama.
Azerbejdžanski predsjednik je naglasio važnost koncentriranja međudržavne komisije na rad o praktičnim pitanjima. Govorio je o važnoj ulozi Azerbejdžana za energetske sigurnost Europe, te dodao kako i Hrvatska također može sudjelovati u projektima.
Jedini je problem što se nisu ispunila predviđanja o nepresušnim zalihama prirodnog plina u azerskim ležištima u Kaspijskom moru i Azerbejdžan, prema najboljim procjenama, kada bude izgrađena infrastruktura, može u EU izvoziti najviše 10 milijardi kubnih metara plina i polja Shah Deniz.
Govoreći o odnosima s EU, predsjednik Ilham Alijev je napomenuo da Azerbajdžan usko surađuje s Europskom komisijom i naglasio značaj jačanja bilateralnih odnosa s EU.
Tijekom razgovora je bilo riječi o armensko-azerbejdžanskom sukobu u Nagorno-Karabahu. Hrvatska predsjednica je rekla podupire teritorijalni integritet Azerbejdžana i opet se otvoreno svrstala na jedno od strana u sukobu, koji se nas u Hrvatskoj uopće ne bi trebao ticati.
Komentari čitatelja
na naše novosti