General NATO: Rusija neće napasti NATO, ali je ipak prijetnja?
© nato.int
Predsedavajući vojnog komiteta NATO, češki general Petr Pavel priznao je da su šanse da Rusija udari na Alijansu ravne nuli, ali je uprkos tome najavio povećanje borbene gotovosti na Starom kontinentu, prenosi "Informer".

Spremni na sve

Pavel je za nemački "Dojče vele" izjavio da, uprkos tome što ne misli da će Putin napasti NATO, Rusiju ipak smatra pretnjom (?!).

- Pretnja je uvek kombinacija tuđih potencijala i namere. Ako ćemo realno, verujem da Rusija nema ozbiljnu nameru da napadne NATO. Međutim, ta zemlja ima značajan potencijal da to uradi. Ona nagomilava i modernizuje vojne kapacitete i koristi vojnu snagu kako bi promovisala svoje nacionalne interese. To znači da moramo biti spremni na sve - rekao je general NATO u intervjuu tokom Bezbednosne konferencije u Minhenu, koja je završena u nedelju.


Komentar: NATO nagomilava vojne kapacitete na granicama Rusije, Rusija unutar tih granica. Rusija je prijetnja?


Pavel kaže da je Moskva opasna, jer se zalaže za zaštitu manjina svuda u svetu.

- Rusija često priča o zaštiti manjina, gde god da su. Kad pogledamo baltičke zemlje Litvaniju, Letoniju i Estoniju, one imaju značajnu rusku manjinu. Stoga su, prirodno, te zemlje zabrinute zbog izjava ruskih lidera kao i zbog rastuće ruske vojne moći. Moramo biti spremni za svaku pretnju, čak i onu potencijalnu. Zato Rusiju smatramo izvorom naših briga - objasnio je Pavel.

Pretio i Srbiji

General Petr Pavel poznat je po ratobornim izjavama, a prošle godine pretio je ratom čak i Srbiji i Republici Srpskoj. Kako je "Informer" pisao u septembru 2016, na konferenciji u Splitu rekao je da Srbija i RS zbog sve većeg ruskog uticaja predstavljaju ozbiljnu pretnju članicama NATO na Balkanu što bi moglo da dovede do krvavog sukoba.

On kaže da je spremnost snaga NATO u Evropi povećana u poslednje tri godine, a da će u narednom periodu biti podignuta na još viši nivo.

- Nakon samita NATO u Velsu 2014. Alijansa povećava spremnost svojih trupa u svim državama članicama, kao i vojne kapacitete. Verujemo da je to prirodna reakcija na situaciju u Evropi nakon aneksije Krima. Budući da smo svesni svog primarnog zadatka - zaštite teritorije i građana naših saveznika, morali smo da preduzmemo mere shodno bezbednosnoj situaciji - rekao je Pavel.

Željan rata

S druge strane, bezbednosni stručnjaci iz Moskve smatraju da je Pavel očigledno željan rata, budući da čak i sam priznaje da Rusija neće napasti NATO.

- Kako je moguće da neko zna da Rusija nema nameru da povede rat, ali da je ipak smatra pretnjom? To nema nikakvog smisla. Pre će biti da NATO paktu smeta jaka Rusija i da se sprema da je bez ikakvog razloga napadne. Nebulozna objašnjenja služe samo da bi Alijansa mogla da nagomila vojsku u Evropi - kaže Aleksej Kovalenko.

Inače, zapadni vojni savez nagomilava vojsku u Evropi, a najviše na istoku Starog kontinenta u blizini ruskih granica. Pojačane trupe NATO nalaze se u Letoniji, Litvaniji, Estoniji i Poljskoj, a planirano je slanje vojske i u Rumuniju i Bugarsku.

Takođe, od januaru ove godine SAD su na istok Evrope poslale 2.800 komada vojne opreme, uključujući tenkove, artiljeriju i borbena vozila, kao i 5.800 vojnika. To predstavlja kršenje sporazuma između NATO.