Znanstvenici su u Kenijskoj pustinji otkrili kameno oruđe staro 3.3 milijuna godina. Izrađeno je davno prije pojave prvih modernih ljudi i najstarije je ikad pronađeno.
Oruđe, za čije vlasnike nije sigurno da li su bili neki od ljudskih predaka, pomiče dataciju takvih predmeta za 700 000 godina. Također dovodi u pitanje i pretpostavku da su naši direktni preci bili prvi koji su razvili tu tehnologiju.
Otkriće je prvi dokaz da su čak i ranije grupe proto ljudi imali misaone sposobnosti potrebne za kreiranje oruđa oštrih rubova. Kameno oruđe predstavlja: "Novi početak starog arheološkog rekorda", kažu autori studije o otkriću objavljene u vodećem znanstvenom časopisu
Nature.
Geolog Chris Lepre s Lamont-Doherty Earth Observatory pri Sveučilištu Rutgers, koautor studije izjavio je: "Cijeli lokalitet je iznenađenje, u potpunosti je preokrenuo sve ono što smo do sada znali."
"Oruđe je bacilo novo svjetlo na neočekivan i nepoznat period ponašanja pripadnika tribusa Hominini i govori nam puno o kognitivnom razvoju naših predaka, a to je nešto što se ne može zaključiti proučavanjem samih fosila", rekla je Sonia Harmand, vodeći autor studije s Turkana Basin Instituta pri Stony Brook Sveučilištu (na slici s Jasonom Lewisom).
Tko je i kada izradio oruđeTribus Hominini sadrži grupu vrsta koja uključuje moderne ljude, Homo sapiens i naše najbliže evolucijske pretke.
Antropolozi su dugo vjerovali da su naši rođaci iz roda Homo prvi izrađivali takva kamena oruđa, no ovo otkriće ukazuje na to da su neki puno dalji preci prvi počeli s njihovom izradom.Znanstvenici još uvijek ne znaju tko je izradio to najstarije oruđe, ali raniji nalazi ukazuju na mogući odgovor. 1999-e, samo kilometar od lokaliteta s oruđem pronađena je lubanja pripadnika vrste Kenyanthropus platyops stara 3.3 milijuna godina. Ta vrsta starija je barem pola milijuna godina od najranije Homo vrste, a znanstvenici još uvijek nisu sigurni u kakvom je odnosu s drugim pripadnicima tribusa Hominini. Izrađivač oruđa mogao bi biti i pripadnik jedne druge vrste tog vremena, Australopithecus afarensis, ili još neke nove neotkrivene.
Znanstvenici su oruđe uspjeli datirati analizirajući izotope argona u sloju vulkanskog pepela na lokalitetu. Dodatna potvrda došla je iz analize magnetiziranih minerala koji su zabilježili periodične promjene Zemljinog magnetskog polja.
Analiza izotopa ugljika dovela je do još jednog iznenađenja.
U vrijeme nastanka oruđa okoliš je bio šumovit, a to se ne uklapa u klasičnu teoriju po kojoj se sofisticirano oruđe razvilo nakon klimatskih promjena koje su dovele do nastanka savane. Pojava velikih skupina životinja koje su mogle služiti kao izvor hrane ljudskim precima, po toj teoriji, dovela je do oruđa oštrih rubova kojim su oni skidali meso sa životinjskih strvina. Veličina i oznake na novootkrivenom oruđu ukazuju na drugačiju namjenu; znanstvenici pretpostavljaju da je moglo biti korišteno za otvaranje orašastih plodova i trulih debala u potrazi za insektima.
Prvi drevni kameni artefakti iz Istočne Afrike otkriveni su sredinom 20-og stoljeća u Tanzaniji, a povezani su s ranim ljudskim pretkom, Homo habilisom koji je živio prije 2.1 milijuna godina. Kasnije otkriće fragmenta donje čeljusti u Etiopiji pomaknulo je rod Homo 2.8 milijuna godina u prošlost. Najnoviji dokazi ukazuju da je rod Homo evoluirao u nekoliko različitih linija prije 2 milijuna godina, a pitanje tko je prvi od naših predaka napravio kognitivni skok i počeo izrađivati oruđe još uvijek je otvoreno.
Tehnologija izradeIstraživači su se i sami okušali u izradi oruđa, udaranjem o kamenje pokušali su dokučiti metodu kojom je napravljeno. Zaključili su da bi tehnika kojom su izrađeni mogla predstavljati stadij između ranijeg kamenog oruđa namijenjenog udaranju i otvaranju te kasnijeg, koje je služilo za kidanje. Čimpanze i drugi primati koriste kamenje za otvaranje oraha, ali korištenje kamena kao alata za izradu oštrog predmeta predstavlja naprednije ponašanje.
Otkriće je važno i za razumijevanje evolucije ljudskog mozga. Izrada alata zahtijeva razinu motorike ruke koja znači da su se promjene u mozgu i kralježnici potrebne za to možda razvile prije 3.3 milijuna godina.
Paleoantropolog Bernard Wood sa Sveučilišta George Washington izjavio je: "Vidio sam neke od tih predmeta uživo i uvjeren sam da su izrađeni namjerno."
Komentari čitatelja
na naše novosti