ursula
© Autorsko pravo Jean-Francois Badias/Autorsko pravo 2024. AP. Sva prava pridržana.
Kako se približavaju izbori za Europski parlament (od 6. do 9. lipnja) tako raste temperatura i u briselskim strukturama vlasti. Naravno, primarni cilj vladajućih je zadržati dosadašnje pozicije, dok oporbene snage traže svoju priliku, svjesne kompleksnosti trenutka i bremenitih problema s kojima se Europska unija susreće proteklih nekoliko godina, poglavito nakon ruske invazije na Ukrajinu koja je itekako utjecala na europske unutarnje procese - sigurnosne, gospodarske ali i one političke.

Naime, kada je riječ o ovom posljednjem, itekako je uočljiv trend jačanja desnih političkih snaga, od kojih su neke već i došle na vlast u pojedinim državama članicama, poput Italije (Georgija Meloni i stranka Braća Italije), a domoljubne snage na čelu sa (sadašnjim premijerom) Robertom Ficom pobijedile su i u Slovačkoj, još od prije su na vlasti i u Mađarskoj Viktora Orbana, a krajnja desnica na čelu s Geertom Wildersom pobijedila je prošle godine čak i na nizozemskim parlamentarnim izborima.

U Njemačkoj, krajnje desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD) varira na granici druge i treće političke snage u zemlji, dok u Španjolskoj desnica puše za vrat socijalističkom premijeru Pedru Sanchezu. U Poljskoj je desnica, istina, izgubila vlast, i premijersku dužnost je preuzeo tamošnji najveći eurofil Donald Tusk (ranije i predsjednik Europske komisije), ali je desnica i dalje vrlo snažna i utjecajna u društvu. Jednako kao i u susjednoj Francuskoj.

Na nedavno održanim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj vladajuća centristička stranka Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) pobijelila je ali i osvojila desetak mandata manje u odnosu na prethodne izbore pa nije u mogućnosti samostalno ili sa svojim predizbornim partnerima formirati vlast. Kako se sada čini, presudni čimbenik za njezin ostanak na vlasti bit će koaliranje s desnicom predvođenom Domovinskim pokretom (DP).

Trendovi su jasni

Dakle, trendovi su u Europskoj uniji i više nego jasni: desnica nezaustavljivo jača i na nju će se morati računati diljem kontinenta, pa tako i unutar budućeg saziva Europskog parlamenta.

To itekako i zna i osjeća i sadašnja predsjednica Europske komisije (najvažnija i najmoćnija dužnost u političkom aparatu EU-a) Ursula von der Leyen koja je počela odašiljati jasne signale kako je spremna na suradnju s tvrdom desnicom s ciljem osiguranja svog novog mandata.

Koliko će u tome biti uspješna ostaje za vidjeti, jer za europsku desnicu upravo je ona simbol svega onoga što oni žele mijenjati unutar EU-a. Međutim, već je jednom, medijski prilično neprimjetno, uspjela amortizirati oštru reakciju Bruxellesa pred posljednje talijanske izbore, kada je i osobno upozoravala kako neće prihvatiti koketiranje Meloni s talijanskim fašizmom, ali i da Italija u slučaju njene pobjede može ostati bez financijskih sredstava iz fondova EU. Ta je izjava tada izazvala bijes talijanske javnosti i salve uzvika o nedopustivom miješanju u izborno pravo talijanskog naroda tj. samu demokraciju.

Kako je, međutim, usprkos svemu Georgia Meloni ipak pobijedila, Ursula von der Leyen joj je došla u službeni posjet iskazati čast i odlučila s njom u čuvenoj milanskoj La Scali zajedno pogledati kazališni spektakl, grandioznu rusku operu "Boris Godunov" autora Modesta Petroviča Musorgskog

Tko je kome smjestio?

Međutim, tko je koga na kraju amortizirao u obračunu Von der Leyen-Meloni je pitanje? Jer iskusna "lisica" Ursula, koja iza sebe ima bezbroj političkih utakmica, itekako je otupila oštricu radikalizma visokopolitički neiskusne Meloni, koja je u međuvremenu postala samo jedna u nizu premijerki i premijera članica EU-a koji ponizno i bez previše postavljanja neugodnih pitanja hodočaste u Bruxelles.

Upravo o tome, o Ursulinoj spremnosti na suradnju s tvrdom desnicom, a s ciljem ostanka na vlasti, danas piše i europski segment medija Politico.

Govoreći na debati u Maastrichtu, koju su organizirali POLITICO i Studio Europa Maastricht, Ursula von der Leyen rekla je da će biti spremna na dogovor sa skupinom Europskih konzervativaca i reformista (ECR) nakon izbora ovog ljeta u cijeloj EU.

Zastupnici ECR-a u Europskom parlamentu često su nepokolebljivi euroskeptici, stojeći desnije od von der Leyeninih centrista, a očekuje se da će redovi ECR-a u Europskom parlamentu porasti nakon glasovanja u lipnju.

Povezivanje ECR-a i Europske pučke stranke von der Leyen moglo bi značiti značajan pomak udesno za kreiranje politike EU-a - o temama od migracije do zakonodavstva o klimi, prava žena i obrane.

Međutim, to je i izborno kockanje tj. veliki rizik: takav bi dogovor mogao razbiti koaliciju između skupine von der Leyen i socijalista koja je tradicionalno upravljala institucijama EU-a s pozicije centra. Ona mora održati taj savez kako bi osvojila svoj drugi mandat na čelu Komisije.

Dok je von der Leyen isključila pakt s najekstremnijom desničarskom skupinom, Identitet i demokracija — koja uključuje Francuskinju Marine Le Pen (dodao bih, čija je popularnost u Francuskoj trenutačno vrlo velika) — bila je dvosmislenija kada je riječ o suradnji s ECR-om, koju podupire spomenuta talijanska premijerka Giorgia Meloni.

Suradnja s ECR-om "uvelike ovisi o sastavu parlamenta i tko je u kojoj skupini", rekla je von der Leyen publici od 900 ljudi okupljenih u kazalištu Vrijthof na raspravi u ponedjeljak navečer, s više od 250.000 onih online.

Socijalisti i Zeleni protiv

Zeleni se oštro protive suradnji s desnicom. Jer zeleni smjer politike EU-a - koji već odbija von der Leyen kada su u pitanju ekološka pravila za poljoprivrednike i zakonodavstvo za ograničavanje pesticida - bio bi još ranjiviji ako se oblikuje novi desničarski savez.

Bas Eickhout, nizozemski zastupnik u Europskom parlamentu, izrazio je šok odgovarajući na odgovore predsjednice EK, uzviknuvši: "Što!"

Međutim, poseban rizik u navedenoj strategiji sadašnje čelnice EK je mogući gubitak socijalista. Kako bi osigurala drugi mandat kao predsjednica Komisije, von der Leyen će vjerojatno trebati potporu grupe socijalista i demokrata, za koju ankete pokazuju da će biti druga na izborima u lipnju.

"Vrijednosti i prava ne mogu se dijeliti prema nekim političkim dogovorima", rekao je Nicolas Schmit, vodeći kandidat socijalista. "Ili možete imati posla s ekstremnom desnicom jer ih trebate ili jasno kažite da dogovor nije moguć jer oni ne poštuju temeljna prava za koja se naša Komisija borila. Nećemo moći glasovati za program koji je ispregovaran s ECR-om", rekao je Schmit novinarima nakon rasprave.

Prema sustavu EU-a, novoj Europskoj komisiji koju će nakon izbora imenovati čelnici EU-a bit će potrebna potpora većine od 720 zastupnika EP-a izabranih u Parlament kako bi preuzela dužnost. Zadnji put, 2019., von der Leyen je prešla prag samo za devet glasova.

Ona se na navedenom skupu sada predstavila kao kandidatkinja koja ujedinjuje, kao iskusna političarka, pritom upozoravajući da je Europa suočena s opasnostima u obliku napada opunomoćenika Vladimira Putina koji žele potkopati demokraciju u EU. Postavila je i uvjete za suradnju s dijelovima ECR-a, rekavši da stranke koje se pridruže njezinoj navodnoj koaliciji moraju biti pro-NATO, pro-EU, pro-ukrajinske i za vladavina prava.

Zaključak

Drugim riječima, za Ursulu von der Leyen je i dalje glavno zadržati dosadašnji vanjskopolitički smjer EU-a, potpuno odan SAD-u odnosno Washingtonu, ma tko god sjedio u Bijeloj kući. Uostalom, Washington od nje upravo to i traži, a kako će se političke snage raspodijeliti unutar samog EU-a njega uopće nije briga niti mu je to važno.

Koliko će to biti prihvatljivo europskoj tvrdoj desnici nisam siguran, iako i u njihovim redovima sigurno ima onih spremnih na kompromise i participiranje u vlasti pod svaku cijenu. Međutim, to će najviše ovisiti o njihovim izbornim rezultatima. Ako budu bolji, i kompromisa s njihove strane bit će manje, preciznije, bit će više zahtjeva za ustupcima.

I za kraj bih samo ukazao kako je na navedenoj debati u Maastrichtu, pobjednik brze ankete među gledateljima bio nizozemski predstavnik Zelenih Bas Eickhout. On je, nakon rasprave, predvidio da će ponuda von der Leyen ECR-u definirati ostatak kampanje. "Ono što sam čuo jest da ona ne isključuje (suradnju s ECR-om) ... Mi Zeleni ih isključujemo i mislim da će se ovi izbori onda odnositi na ovaj izbor", kazao je Eickhout i dodao da "u ECR-u imate iste ljude koji žele oslabiti Europu, koji žele razvodniti našu zelenu politiku".