empty plate clock intermittent fasting
Neurodegenerativne bolesti pogađaju milijune Amerikanaca, posebno one koji su stari ili se približavaju starosti. Ove bolesti mogu uzrokovati nagli pad i gubitak blagostanja i sposobnosti brige za sebe. Iako postoji nekoliko tretmana koji mogu poboljšati ili produljiti živote ljudi koji žive s neurodegenerativnom bolešću, trenutno nema lijekova za to. Kao rezultat toga, većina tretmana je u međuvremenu usredotočena na usporavanje napredovanja bolesti i poboljšanje kvalitete života. Nove studije su pokazale da ograničavanje vremena uzimanja hrane može biti učinkovit način poboljšanja kvalitete života žena s tim bolestima.

Život s neurodegenerativnim bolestima

Neurodegenerativne bolesti su po definiciji bolesti koje uključuju progresivni gubitak funkcije mozga. Ova skupina bolesti uključuje bolesti kao što su Alzheimerova bolest, Parkinsonova bolest, multipla skleroza i amiotrofična lateralna skleroza (ALS). Iako se patofiziologija tih bolesti može razlikovati, one dijele nekoliko osnovnih karakteristika. Ljudi s tim bolestima postupno gube kogniciju, pamćenje i sposobnost brige za sebe, što uzrokuje oštar pad kvalitete života. Mnogi ljudi postaju nesposobni za rad, obavljanje hobija, izvršavanje osobnih aktivnosti svakodnevnog života i održavanje zdravog društvenog života.

Iako može biti teško mjeriti kvalitetu života, istraživači imaju nekoliko mjerila za procjenu. Svi ljudi s neurodegenerativnim bolestima ukazuju na smanjenje kvalitete života. U većini slučajeva, širenje i poboljšanje kvalitete života jedan je od glavnih ciljeva zdravstvene skrbi za osobe s tim bolestima. Prema novim istraživanjima, jednostavne promjene načina života kao što je ograničavanje vremena prehrane mogu činiti značajnu razliku.

Ograničavanja vremena jela: Dobro za mozak?

Kako bi se procijenili učinci prehrane s ograničenim vremenom na simptome neurodegenerativne bolesti, istraživači su proučavali simptome štakora s Huntingtonovom bolesti koji su podvrgnuti različitim dijetama. Polovica štakora imala je stalnu opskrbu hranom dok je druga polovica dobila istu količinu hrane, ali je bila ograničena na raspon od šest sati svaki dan. Osim toga, njihove dijete su bile identične.

Zanimljivo je da se kod štakora, kojima je bilo dozvoljeno jesti samo šest sati na dan, moglo vidjeti značajno poboljšanje kvalitete života u odnosu na kontrolnu skupinu. Imali su bolje motoričke sposobnosti, bolju kvalitetu spavanja i bili su u mogućnosti održavati tipičniju rutinu u usporedbi s štakorima koji su slobodno jeli. Dodatno uz promjene u aktivnosti, štakori s ograničenim vremenom obroka pokazali su drugačiju aktivnost gena. Imali su zdravije ekspresije gena u striatumu, području mozga koji kontrolira motoričku kontrolu i koji je oštećen u Huntingtonovoj bolesti. Ovo je samo jedno istraživanje, ali sugerira da bi jednostavna promjena u prehrani mogla usporiti brzinu degeneracije mozga u nekim neurodegenerativnim bolestima.

Zdravstvena korist ograničenog vremena jedenja

To nije prva studija koja je otkrila koristi za ljude i životinje koji ograničavaju svoje vrijeme prehrane. Kod ljudi koji primjenjuju ograničeno vrijeme uzimanja hrane manja je vjerojatnost da će biti pretili, imati dijabetes i druge metaboličke probleme, te razviti kardiovaskularne bolesti. Iako se pokazalo da se prehranom s ograničenim vremenom smanjuje unos kalorija, pokazalo se da se te prednosti pojavljuju i kada ispitanici jedu iste količine ukupnih kalorija.

Kako je moguće da je vremensko ograničenje toliko važno? Čini se da postoji nekoliko čimbenika u svezi toga. Prvo, prehrana utječe na cirkadijski ritam, koji služi kao signal za određeni dio dana. Kada ljudi jedu kasno navečer ili noću, to može uzrokovati kašnjenje u otpuštanju melatonina i drugim biokemijskim promjenama koje ne pridonose dobro prospavanoj noći. Drugo, prehrana može izazvati izravne metaboličke promjene koje, iako su potrebne za probavu i metaboliranje hrane, nisu pozitivne u duljem vrijemenskom periodu. Kada jedemo, stanice jetre prestaju s osnovnim aktivnostima popravka i održavanja, i umjesto toga, usredotočene su na skladištenje masti i proizvodnju glukoze. Visoka razina glukoze tijekom dugog vremenskog razdoblja može dovesti do dijabetesa i metaboličkih bolesti, dok prekomjerno skladištenje masnoća očigledno može dovesti do debljanja.

Kronobiologija i starenje

Iako se starije osobe često bore za održavanje zdravog cirkadijskog ritma, čini se da je vrijeme, kako starimo, ključno za održavanje dobrog zdravlja. Iako dobivanje odgovarajućeg sna može biti izazov za starije muškarce i žene, bitno je za njihovo zdravlje i dobrobit na razne načine. Nekoliko neurodegenerativnih bolesti kao što je Alzheimerova bolest bile su čak povezane s disreguliranim cirkadijskim ritmom. Od kolijevke pa do naših zlatnih godina, održavanje stalnih unutarnjih satova bitno je za dobro zdravlje. Čini se da vremenski ograničeno prehranjivanje doprinosi čuvanju tih unutarnjih satova.

Iako nemamo lijekove za većinu neurodegenerativnih bolesti, kombinacija lijekova i promjena načina života može pomoći mnogima da održe kvalitetan život i da dožive zrelu starost. Vremenski ograničena prehrana čini se da podržava dobro zdravlje i visoku kvalitetu života na različite načine. Iako još uvijek ne razumijemo kako vrijeme prehrane može utjecati na unutarnje satove i opće zdravlje, dokazi ukazuju na čvrstu i izravnu vezu. Prehrana s ograničenim vremenom može imati zdravstvene prednosti ne samo za osobe s neurodegenerativnom bolešću, već za sve nas dok starimo.