U Venezueli će se 20. svibnja održati predsjednički izbori. Podsjetimo, Venezuela je predsjednička republika i pobjednik na izborima sastavlja vladu koja će uz Nacionalnu ustavotvornu skupštinu, nedavno utemeljenu na izborima i koja ima puno veće ovlasti od parlamenta kojeg nadzire oporba, voditi zemlju u sljedećem predsjedničkom mandatu.
Venezuela
Nakon prošlogodišnjeg velikog poraza na administrativnim izborima, na kojima je desničarska oporba od vladajućih socijalista poražena u 18 od 23 savezne države u zemlji, čak i Mirandi, utvrdi oporbenog lidera Henriquea Caprilesa, koalicija koja okuplja proameričku oporbu u zemlji je odlučila bojkotirati predsjedničke izbore koji će se u Venezueli održati za deset dana.

Na izborima će se predstaviti tri kandidata. Aktualni predsjednik Nicolas Maduro, oporbeni kandidat Henri Falcón iz stranke Progresivni napredak i neovisni kandidat Javier Bertucci.

U ozračju bojkota dijela oporbe i pritiska iz inozemstva su se oglasili vojska i ministar obrane zemlje Vladimir Padrino López.

López je ponovio da je samo Nacionalno izborno vijeće ovlašteno za otvaranje ili zatvaranje biračkih centara.

Venezuelanski ministar obrane Vladimir Padrino López je u srijedu izjavio kako suverenitet zemlje pripada narodu, a ne inozemnim agentima pozvao sve da na predsjedničkim izborima 20. svibnja ostvare pravo glasa.

Uz tešku krizu kroz koju prolazi Venezuela zvuči nevjerojatno da je na regionalne izbore u listopadu prošle godine izašlo nešto više od 61% birača i za socijalistički PSUV su natpolovičnom većinom glasali u 18 od 23 savezne države. U preliminarnim rezultatima se nije znalo tko je pobijedio u saveznoj državi Bolívar, ali je nakon elektronskog i ručnog prebrojavanja glasova utvrđeno da je uz tijesnu većinu pobijedio kandidat PSUV-a Justo Noguera.

Nakon sastanka s vodstvom Nacionalnog izbornog vijeća (CNE) u Caracasu se ministar obrane Venezuele dogovorio o različitim planovima za jamčenje sigurnosti tijekom izbora.

Padrino López je pokazao da su Bolivarske nacionalne oružane snage Venezuele u okviru Republičkog plana vojne implementacije posvećene zadaći zaštite izbornog materijala, a ne otvarati i zatvarati izborne centre, budući da ta zadaća pripada Nacionalnom izbornom vijeću, pravnom tijelu zaduženo za provedbu izbornog procesa.

Osim toga, dodao je kako će jamčiti sigurnost "svih birača Venezuele koji u dubokom demokratskom duhu žele ostvariti svoju punu političku slobodu i pravo glasa".

Ministar je potvrdio obvezu oružanih snaga Venezuele i ukazao kako je u posljednjih dvadesetak godina Republički plan vojne implementacije usavršen "za svaki izborni proces i za sve akcije kako bi se proveo u miru i po zakonu".

Ministar obrane Padrino López je naglasio "kako su izbori jedini način za rješavanje političkih razlika među ljudima i pozvao birače na glasanje koje je jedini način očuvanja mira i za izlaz na pravi put političkog i ekonomskog prosperiteta nacije".

Naravno, izbore u Venezueli, kao i sve prethodne na kojima je pobijedio PSUV pokojnog predsjednika Huga Chaveza, kao neregularne su unaprijed osudili SAD, većina zemalja EU na čelu sa Španjolskom, kao i američki sateliti u Latinskoj Americi. Podrška izborima iz inozemstva, ako ne računamo Kubu, Nikaragvu, Boliviju i ostale saveznike Caracasa, stigla je iz Rusije.

Geopolitički razlozi ruske podrške Venezueli

Ministarstvo vanjskih poslova Ruske Federacije je 4. svibnja objavilo priopćenje u kojem odbacuje namjere Sjedinjenih Američkih Država da bojkotiraju izbore u Venezueli.

"Washington ne samo da ne odustaje od politike nasilne promjene vlasti, nego također povećava pritisak na Caracas koristeći jednostrane restriktivne mehanizme, jednostavno pokušavajući izolirati Venezuelu", priopćilo je rusko ministarstvo.

Moskva je naglasila kako je cilj jednostranih financijskih sankcija koje Washington poduzima protiv naroda Venezuele "izazivanje dužničke krize i pogoršavanje socioekonomsku situacije u latinoameričkoj zemlji".

Ovo je čak priznao i State Department, kada je u siječnju potvrdio da se sankcijama nastoji potaknuti ukupni ekonomski kolaps zemlje.

Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova, Marija Zaharova, napomenula je kako Ruska Federacija kao političke platforme za rješavanje sukoba između venezuelanske države i oporbenih snaga priznaje i podržava samo pravne institucije zemlje.

"Drago nam je što su latinoamerički susjedi Venezuele, unatoč snažnom pritisku, promatrali rješenje problema isključivo iz pravnog područja i kroz širok nacionalni dijalog. Samostalni odabir oblika demokracije u skladu s ustavnim procedurama bez stranog pritiska je pravo svake države", istaknula je Zaharova.

Međutim, priopćenje ruskog ministarstva nije obična izjava i treba je staviti u geopolitičku dimenziju, globalni kontekstu u kojem američka hegemonija vojne i financijske gubitke trpi u pokušaju destabilizacije Bliskog istoka, prije svega u sukobu protiv Sirije i Irana, Aziji protiv Kine i na latinoameričkom frontu na kojem je Washingtonu glavni cilj svrgavanje vlade u Venezueli.

Na svim frontama su postupci Washingtona diskreditirani u vojnom i političkom smislu. Financiranje "Obojenih revolucija" i masovno izricanje gospodarskih sankcija su sheme koje uoči predsjedničkih izbora 20 svibnja u Venezueli u Rusiji nisu mogle proći neopaženo.

Predsjednički izbori u Venezueli će imati dalekosežne posljedice po geopolitički scenarij

"Redovito vidimo slične scenarije u drugim zemljama u kojima se stvaraju uvjeti za izražavanje nezadovoljstva ljudi, koje se na kraju pretvara u pobunu protiv vlasti s očekivanim negativnim posljedicama, možda i katastrofalnim", izjavila je Marija Zaharova.

Situacija otprilike izgleda kao na početku 2017. godine, kada je oporba, usklađena s Washingtonom, pokušala provesti "Obojenu revoluciju" u Venezueli, koja je završila neuspjehom.

Nije trebalo dugo da se otkrije da su izvršitelji bili skupine povezane s proameričkim oporbenim strankama Primero Justicia i Voluntad Popular, usklađene s izraelskim lobijem i zastupnikom u američkom Kongresu Marcom Rubiom, dok su u Organizaciji američkih zemalja imali podršku Luisa Almagra. Ovi su pravi arhitekti sankcija protiv Venezuele i naftnog embarga koji su kratkom roku trebali stvoriti razloge za "humanitarnu" vojnu intervenciju protiv Venezuele.

Rusija je u to vrijeme provodila povećane napore za stabilizaciju regionalnih sukoba na područjima koja okružuju euroazijski integracijski prostor, ali je razumjela važnost pružanja potpore Venezueli, ključnog elementa koji jača sve veći multipolarni utjecaj.

U tom smislu rusku potporu Caracasu treba gledati kao sukob s američkom korporativnom diktaturom prije i poslije predsjedničkih izbora 20. svibnja.

Strateški odnos dviju zemalja ima jasne geopolitičke ciljeve koji se ostvaruju kroz ekonomsku i trgovinsku suradnju, čak i progresa u smjelim projektima kao što jer korištenje kriptovaluta "Petro" i "Kriptorublje", koje su osmišljene kao instrument za izbjegavanje sankcija i korištenja američkog dolara.