Predsjednik Meksika
© ReutersAndrés Manuel López Obrador
Na predsjedničkim izborima u Meksiku je pobijedio je kandidat ljevičarske koalicije "Juntos Haremos Historia", Andrés Manuel López Obrador.

Prigodom prvog obraćanja naciji je Lorenzo Cordova, predsjednik Nacionalne izborne komisije, rekao kako je, već prema preliminarnim podacima, López Obrador imao ogromnu prednost u odnosu na najbližeg suparnika.

Tako je López Obrador dobio preko 53% glasova. Desničarski kandidat Ricardo Anaya je dobio nešto više od 22%, dok je kandidat stranke koja je dala predsjednika na odlasku, José Antonio Meade, na trećem mjestu s oko 16% glasova.

López Obrador je obećao duboke promjene u Meksiku, ali "bez uvođenja diktature", te kako će uspostaviti "istinsku demokraciju".

"Novi nacionalni projekt je nastojati uspostaviti pravu demokraciju, koju ćemo graditi bez otvorene ili prikrivene diktature", izjavio je ponedjeljak López Obrador (64) u svom prvom govoru nakon što je proglašen pobjednikom ma izborima u Meksiku.

Novi predsjednik je također rekao "kako će duboke promjene u zemlji provoditi u okviru zakona, a borba protiv korupcije će biti glavna misija njegove vlade".

Isto tako, pozvao je narod Meksika na nacionalno pomirenje i da opće interese stave iznad osobnih.

López Obrador, koji preuzima dužnost 1. prosinca, također jamči da će njegova buduća administracija surađivati s organizacijama za ljudska prava s kojima će zajedno razviti program za iskorjenjivanje nasilja.

Na pobjedi na izborima mu je odmah čestitalo nekoliko svjetskih čelnika, među kojima kako predsjednici Venezuele i Bolivije, Evo Morales i Nicolas Maduro, te američki predsjednik Donald Trump koji je izrazio želju za boljim suradnjom s Meksikom pod njegovim vodstvo.

Na izborima, koji su bili obilježeni nezapamćenim predizbornim nasiljem i ubojstvima, više od 100 000 vojnika i policajaca je bilo angažirano da jamče sigurnost izbornog procesa. Tijekom izborne kampanje je ubijeno više od 130 političara.

Je li moguće iskorijeniti nasilje u Meksiku?

Situacija u Meksiku je stvarnost koja se sustavno prešućuje u medijima, kako u svjetskim, tako i lokalnim.

Međutim, na lokalnoj razini i u malim općinama se vodi nemilosrdna borba za teritorij, za prirodne resurse, za pravo na stan i za prolaz, svih stvari koje je država predala u ruke skupinama lokalnih poduzetnika i kriminalnih organizacijama.

U zemlji je samo od dolaska demokracije ubijeno 250 000 ljudi, a 30 000 ih je nestalo, pojašnjava povjesničar Javier Buenrostro, profesor na Nacionalnom autonomnom sveučilištu Meksika.

Ovaj izborni proces je bio najstrašniji u povijesti zemlje, uz 510 izravnih napada i 126 ubijenih političara. 75% napada je provedeno protiv oporbenih političara i jasno je da nasilje dolazi iz vlasti i ono je institucionalno. Ono je dio meksičke stvarnosti, od koje vladajuće elite imaju koristi, već desetljećima.

Nacionalna izborna komisija i intelektualci u glavnom gradu zemlje su izjavljivali kako u zemlji nema alarma za dan izbora. Međutim, lokalne agencije su izvijestile o ozbiljnim problemima u najmanje 9 država i 35 općina, te o najnovijim ubojstvima u Oaxaci i drugim saveznim državama.

U koliko demokratskih zemalja postoje stotine ubijenih političara i gdje se glasovi doslovno kupuju za nekoliko pesosa? Intelektualna elita u Meksiku živi u svom svijetu, sličnom onome kojeg je opisan Cosio Villegas. Oni iz udobnosti svojih fotelja Meksiku vide kao nordijske zemlje liberalne demokracije. Ipak, nasilje i laž nisu uspjeli smanjiti prednost Obradora i promijeniti rezultate izbora.

Međutim, njegovom i pobjedom ljevičarske koalicije "Juntos Haremos Historia" se to neće promijeniti u roku nekoliko dana.

Situacija se može promijeniti samo ako se promjeni postojeći sustav, a bez određene razine autokracije ili "diktature", za kojom López Obrador neće posezati, sve će ostati isto.

Upravljanje socijalnim programima na lokalnoj razini ili ilegalnim novcem, nekažnjivost, koja okružuje izborne zločine, mora biti okončana. Nasilje kriminalnih bandi i narko kartela se mora iskorijeniti iz javnog života, a to nije posao u kojem će novi predsjednik šefove kriminalnih klanova ili korumpirane političare moći "zamoliti da to više ne čine", a oni će ga za dobrobit nacije poslušati.

Da bi ostvario bilo što, López Obrador oko sebe mora rastjerati akademsku elitu koja živi u svojim intelektualnim idiličnim svjetovima i izgubila je sve kontakte sa stvarnošću. Ako to zaista želi biti, meksička demokracija od novog vodstva traži radikalne odluke. Prava demokratska tranzicija je prilika da prepoznaju nedostatke i pronađu njihova rješenja i prizna da 18 godina bačeno u vjetar.

Ako se ne riješi intelektualne elite, López Obrador će u institucionalnom okviru koji je građen desetljećima teško moći promijeniti bilo što. Ako koalicija, čiji je bio kandidat, simboličnog imena "Zajedno ćemo ispisati nove stranice povijesti", mora posegnuti za metodama koje će dovesti do uništenja kriminalnih bandi, koje u mnogim dijelovima zemlje ili žive i skladnom suživotu s lokalnom upravom, ili su jače od države.

Osim toga, lokalne političke "elite", ogrezle u korupciji, ne mogu se iskorijeniti bez učinkovitih metoda. Ako novi predsjednik misli da će uspjeti ostvariti svoj predizborni program kako je obećao u pobjedničkom govoru, Meksiko će i dalje ostati "crna rupa" na američkom potkontinentu, za koju se tvrdi, što mnogi i vjeruju, da je zemlja takozvane "demokracije i vladavine prava". Hoće li nova uprava išta uspjeti promijeniti, vidjet će se već u prvih godinu dana od preuzimanja vlasti.