Od Rose Parks do zločina u Charlestonu

Ana Otašević
rs.sputniknews.com
Pet, 19 Lip 2015 16:34 UTC

© AFP 2015 / ANDREW Meares

Događanja u Fergusonu, Baltimoreu i Charlestonu pojačali su uvjerenje da rasizam ostaje duboko ukorijenjen u američkom društvu. Crnci su žrtve više od 66 posto rasističkih zločina, prema podacima američkog Federalnog istražnog biroa (FBI).

Komentar: Dok je možda rasizam zaista "duboko ukorijenjen u američkom društvu", zločin u Chalestonu zapravo prikazuje tko najviše profitira od takvih incidenata, psihopati na vlasti, a ne obično stanovništvo. Cilj je poticanje podjela i rasne mržnje kako bi se odvratila pažnja od njih samih, i to je osnovna stvar koju svi trebamo imati na umu, psihopatima odgovaraju napetosti između Afroamerikanaca i bijelaca, zato su i režirali napade u Charlestonu.

Izbor Baracka Obame na čelo države nije ništa promijenio. Nove stranice se ispisuju u dugoj povijesti rasnog nasilja u SAD.

Ubojstvo u Charlestonu

© AP PHOTO / STEPHEN B. MORTON

Cvijeće i poruke potpore i nade koje su ostavili članovi zajednice na nogostupu, petak 19. lipnja 2015., ispred Afričke metodističke episkopske crkve Emanuel u Charlestonu.

Bijelac Dilan Ruf (21) ubio je 17. lipnja devet osoba u crkvi u Charlestonu, u Južnoj Karolini. Vjerski predstavnici u ovom gradu nazvali su zločin rasističkim. Metodistička crkva u kojoj se dogodio masakr jedna je od najstarijih i najvažnijih crnačkih crkava u SAD, simbol borbe za ljudska prava. Pastor crkve, koji je ubijen u napadu, dio je ove tradicije. Pred smrt se zalagao za donošenje zakona po kojem bi policajci bili obavezni da nose kamere na uniformama.

Demonstracije u Baltimoreu 2015.

© AP PHOTO / ALEX BRANDON

Prosvjedi u Baltimoreu, SAD

Tisuće ljudi je zahtijevalo pravdu na ulicama Baltimorea nakon što je šest policajaca optuženo za smrt Afroamerikanca Fredija Graya (25) koji je umro 19. travnja u policijskom pritvoru od teških ozljeda kralježnice. Njegova smrt je izazvala provalu nasilja i pljački na ulicama Baltimorea. Ranjeno je petnaest policajaca i uhapšeno desetine ljudi, što je bio povod za uvođenja policijskog sata. U pomoć je prizvano više tisuća pripadnika Nacionalne garde koji su povučeni tjedan dana kasnije.

Komentar: Otkriveno je da George Soros i njegove takozvane "nevladine organizacije" stoje iza nereda u Baltimoreu, Fergusonu i na Floridi. Da ponovimo, cilj im je stvoriti podjele i napetosti između Afroamerikanaca i bijelaca, te odvratiti pažnju od stvarnih problema, samih psihopata.

Neredi u Fergusonu 2014.

© AP PHOTO / JEFF ROBERSON

Prosvjedi u Ferugusonu, SAD

Ubojstvo crnog tinejdžera Michaela Browna izazvalo je prošlog ljeta nerede u Fergusonu, u državi Missouri. Na njega je pucao bijeli policajac, Darren Wilson (28). Ubojstvo je pokrenulo val demonstracija koje su se pretvorile u žestoke okršaje s policijom. Policijske snage su optužene za prekomjernu upotrebu sile i korištenje vojnih taktika i opreme u razbijanju demonstracija. Policajac koji je ubio tinejdžera u ožujku je oslobođen optužbi za kršenje građanskih prava, nakon što je presuđeno da je pucao u samoobrani.

Marš milijuna u Washingtonu 1995.

© AP PHOTO / MARK WILSON

"Marš milijun ljudi" u Washingtonu 1995. godine

Stotine tisuća Afroamerikanaca se okupilo u Washingtonu u listopadu 1995. godine na jednim od najvećih demonstracija u glavnom gradu SAD s ciljem da se privuče pozornost na položaj crnaca u američkom društvu. Marš milijuna je održan u jeku "rata protiv droge" u kome su na meti bili Afroamerikanci. Neproporcionalno veliki broj crnaca u odnosu na bijelce je završio u zatvoru. Do 2000. godine, više Afroamerikanaca je bilo u zatvoru nego u srednjoj školi.

Neredi u Los Angelesu 1992.

Žestoki neredi su izbili u Los Angelesu nakon brutalnog prebijanja Rodneya Kinga, crnca koga je policijska patrola zaustavila na autocesti zbog prekoračenja brzine. Snimak scene u kojoj ga policajci izvlače iz kola i tuku obišao je svijet i izazvao bijes Afroamerikanaca koji su izašli na ulice kalifornijskog grada buneći se protiv rasne diskriminacije i policijskog maltretiranja. Četiri policajca su na suđenju oslobođeni optužbi, što je dovelo do novih prosvjeda u kojima je poginulo 55 osoba, oko 2.300 ranjeno, a više od tisuću kuća je spaljeno.

Prosvjedi u Alabami 1965.

Građanski protesti u Alabami na jugu SAD, koji su ugušeni u krvi u ožujku 1965. godine, natjerali su predsjednika Lyndona Johnsona da zatraži od Senata da donese Zakon o pravu glasa, koji je usvojen nekoliko mjeseci kasnije. Ovaj zakon je uklonio prepreke za crnce da glasuju, kao što je obveza da donesu potvrdu o plaćenom porezu i prođu test znanja, zbog čega mnogi nisu izlazili na biračka mjesta.

Marš na Washington 1963.

© WIKIPEDIA / JAVNO VLASNIŠTVO

Martin Luther King

U proljeće 1963. godine organizirani su mirni prosvjedi protiv rasne segregacije u Birminghamu, u Alabami, koje je policija brutalno ugušila. Martin Luther King, jedan od vođa pokreta, završio je u zatvoru. Nekoliko mjeseci kasnije, na demonstracijama u Washingtonu 28. kolovoza 1963. godine, održao je čuveni govor "Ja imam san" pred skupom od 250.000 ljudi koji su zahtijevali ukidanje rasne segregacije i jednaka prava za crnce i bijelce. Već narednog mjeseca su na crkve u Alabami bačene bombe. Pripadnici Ku Klux klana su organizirali linčovanja crnaca i paljenje njihovih crkava kako bi spriječili proces integracije.

Rose Parks i bojkot autobusa u Montgomeryju 1955.

© AP PHOTO / DAILY ADVERTISER

Rose Parks u autobusu

Borci za građanska prava na čelu s Martinom Lutherom Kingom organizirali su jednogodišnji bojkot autobusa u Montgomeryju, Alabama, nakon uhićenja Roze Parks koja je odbila ustupiti mjesto bijelcu sukladno propisima koji su važili u to vrijeme. Mogućnosti bojkota je bio dalekosežan jer su crnci predstavljali 70 posto korisnika autobusa u ovoj državi na jugu SAD. King je uhićen i osuđen, ali je Vrhovni sud naredne godine donio odluku da segregaciju u autobusima proglasi neustavnom.

Zakoni Jima Crowa

© AP PHOTO / DAILY ADVERTISER

Slavina za Afroamerikance 1938. godine u gradiću Halifax u Sjevernoj Karolini.

Ovi zakoni koji su donijeti između 1876. i 1965. ozakonili su segregaciju koja je bila na snazi ​​u školama, na javnim mjestima i u prometu na jugu SAD. Vrhovni sud u Washingtonu je 1896. godine usvojio doktrinu "odvojeni ali jednaki" pred zakonom koja je ovu politiku učinila ustavnom.

Najviši sudski organ SAD je tek 1954. godine ukinuo segregaciju u javnim školama. Borba za građanska prava je dovela do ukidanja ostalih odredbi iz zakona Jima Crowa i donošenja Zakona o građanskim pravima 1964. i Zakona o pravu glasa iz 1965. kojima je ukinuta rasna segregacija.