vikinška ratnica
© Antiquity Publications Ltd. / crtež Tancredija Valerija
Umjetnički dojam - Posmrtni ostaci žene u ukrašenoj grobnici pronađeni su zajedno s nizom oružja, kao i set za igranje koji upućuje na strateško vojno planiranje
Ostaci grobnice iz 10. stoljeća u vikinškom naselju Birka, u današnjoj Švedskoj, pripadaju ratnici visokog vojnog ranga, potvrdili su rezulatati istraživanja Univerziteta na Cambridgeu.

Dugo se smatralo da ostaci pripadaju zapravo muškarcu, da bi se 2017. godine aktuelizovale rasprave o tome da ostaci pripadaju ženi. Bilo je nevjerovatno da jedna žena u tom razdoblju može zauzeti tako visok društveni položaj, pa su sumnje naučno istražene.

Istraživanje, koje je objavljeno prije nekoliko dana, odgovara na sva pitanja postavljena tokom žustre javne rasprave i konačno potvrđuje: kostur pronađen u naselju Birka pripada ženi. Rodna ravnopravnost je u skandinavskim zemljama na visokom nivou i očigledno je da je ta tradicija ukorijenjena od davnina.

Davne 1878. arheolog Hjalmar Stolpe otkrio je vikinško naselje Birka, koje je vrhunac svog razvoja doživjelo u 8. i 9. stoljeću. Pronađena su groblja koja su sadržavala brojne artefakte i ostatke kostura.

Pronađen je, uz ostalo, posebno zanimljiv grob. Bilo je očito da je riječ o važnoj osobi a na to je upućivao počasni ukop. No, do nedavno se mislilo da je arhetip groba ratnika visokog vojnog položaja.

vikinška ratnica

Kada je grobnica prvi put otkrivena, arheolozi su pretpostavili da je tu bio sahranjen ratnik visokog položaja
U grobu je položeno brojno oružje: sjekira, koplje, mač, luk i strijele, dva konja i torba malenih figura za igru, za koje se smatra da su simbolizirale vojni položaj pokopane osobe.

Tokom istraživanja u 70-im godinama prošlog stoljeća otkrilo se kako anatomija indicira da se radi o ženskom kosturu. Bilo je to prilično nevjerovatno, jer bi značilo da je žena zauzela vodeći položaj u vikinškom društvu, pa su te indikacije ignorirane.

Charlotte Hedenstierna-Jonson, arheologinja iz Uppsale u Švedskoj, potpisnica je istraživanja iz 2017. godine kojim je utvrđeno da ostaci sadrže XX kromosome. Dakle, nije bilo previše prostora za sumnju da je riječ o ženi.

Međutim, javnost i akademska zajednica su burno reagovali. Novo istraživanje je tu raspravu konačno završilo. Istraživanje je predvodio Neil Price, profesor arheologije na istom univerzitetu, u švedskom gradu Uppsala.