cijepljenje
Zahvaljujući inicijativi saborskog zastupnika Marina Škibole problematika nuspojava cijepljenja došla je do Hrvatskog sabora, ali i do pravobraniteljice za djecu, Helene Pirnat Dragičević.

O tematskoj sjednici ispred dva saborska odbora koja je održana u veljači 2019. pisali smo u dva prethodna članka na našim stranicama. Cjepitelji bi najradije, kao i do sada, ignorirali stvarne slučajeve, tj. nuspojave nakon cijepljenja i posljedičnu nesposobnost ,,struke" da djetetu nakon cijepljenja vrati zdravlje.

O tom krucijalnom problemu kontinuirano pišemo te smo u tu svrhu izradili prikaz slučajeva nuspojava naslova "NI RIJETKE, NI BLAGE, NI PRIZNATE", podnaslova "Svjedočanstva hrvatskih roditelja o nuspojavama cijepljenja", sada dostupan i u elektronskom obliku.

Gospodin Škibola je svjedočanstva predao pravobraniteljici za djecu uz prateći dopis tadašnje predsjednice Hrvatske udruge roditelja aktivista (HURA), Ivane Delaš, koji prenosimo u cijelosti.
Poštovani,

prema podacima kojima raspolažemo, a koji se odnose na problematiku nadzora nad prijavljivanjem nuspojava cijepljenja u sklopu provođenja Nacionalnog programa obaveznog cijepljenja, ukazujemo na nekoliko zabrinjavajućih činjenica:

U Republici Hrvatskoj ne provodi se nadzor nad liječnicima cjepiteljima po pitanju izvršavanja zakonske obveze prijave sumnji na nuspojave cjepiva definirane člankom 145. Zakona o lijekovima.
Službeno zabilježeni i statistički obrađen te stručnoj javnosti i građanstvu prezentiran postotak nuspojava na cjepiva u sklopu Programa obaveznog cijepljenja za 2016. godinu, na ukupno primljeni broj doza cjepiva, iznosi alarmantno nemogućih tek 0.02%. Podaci su dostupni na mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Navedeni podaci ne odražavaju stvarnu pojavnost nuspojava cijepljenja.
Prijave sumnji na nuspojave temelj su tzv. postmarketinškog praćenja sigurnosti cjepiva. One omogućuju prikupljanje novih podataka o poznatim nuspojavama i otkrivanje nuspojava koje nisu bile poznate ranije. Dodatno, pretraživanjem medicinske literature, znanstvenih članaka i radova objavljenih na temu farmakovigilancije ne nalazi se niti jedna studija koja proučava ili objavljuje rezultate kojima se potvrđuje sigurnost primjene kombinacije cjepiva prema važećem kalendaru obaveznih cjepiva u Hrvatskoj. Podsjećamo da broj doza koje dijete primi samo do 18-og mjeseca života, prema važećem kalendaru iznosi 31.

Roditelji koji uočavaju pogoršanje zdravlja svoje djece nastale nakon cijepljenja već niz godina upozoravaju na nedostatak primjerene komunikacije s nadležnim liječnicima, na porast nepovjerenja obzirom da ne nailaze na razumijevanje, ukazuju na sustavno odbijanje njihovih primjedbi i neuvažavanje njihovih argumenata kojima ukazuju na navedene probleme tražeći pomoć za svoju djecu.

Navedeni kontekst je okvir unutar kojega državne institucije, prvenstveno oštećenu djecu, a zatim i njihove roditelje dodatno ugrožavaju koristeći sankcioniranje putem, primjerice, Centara za socijalnu skrb i Prekršajnih sudova. Umjesto da se državni resursi i administracija preusmjere ka rješavanju gore navedenih ozbiljnih propusta, oni se, kako se u praksi pokazalo neopravdano, usmjeravaju ponovno protiv djece i roditelja.

Kako bi pokušali utjecati na poboljšanje navedenih problema, a potaknuti osobnim iskustvima dio roditelja javno je istupio sa svojim svjedočanstvima, tražeći pomoć.

Molimo Vas da uvažite apel roditelja i da ovim zabrinjavajućim problemima pristupite odgovorno i s navođenjem mogućih rješenja.

U iščekivanju smo odgovora pravobraniteljice za djecu.
U prilogu: Svjedočanstva roditelja