evo morales
Predsjednik Bolivije Evo Morales je jučer bio prisiljen podnijeti ostavku, nakon što su ga viši zapovjednici vojske i policije pozvali da to učini nakon nekoliko tjedana nemira i nasilja radikalne desnice poslije pobjede na izborima 20. listopada. Iako je osobno podnio ostavku, Morales je rekao da je njegova vlada svrgnuta državnim udarom od strane opozicijskih snaga u zemlji.

Ovaj je ishod bio očekivan. Kaos u zemlji se mogao produžiti samo u slučaju da se Evo Morales, poput predsjednika Ekvadora Lenina Morena, povukao u neku od vojarni i glumio da nastavlja upravljati zemljom provodeći oštru represiju protiv stanovništva. Zemlja je u ovom trenutku podijeljena otprilike na dva po jačini ista tabora. Jedan vode Morales i njegovi suradnici, a drugi opozicija koja u zemlji okuplja desničarske snage, ostatke vojne hunte i elite iz vremena do dolaska pokreta MAS aktualnog predsjednika u ostavci.

Opozicija je i prije izbora navela kako će, ako Morales pobijedi, provesti državni udar, a kada se to 20. listopada na biralištima i dogodilo, pokrenuta je masovna kampanja "Sad ili nikad", koja je dovela do polarizacije i sukoba građana Bolivije.

5. studenog su opozicijski političari održali razgovore s američkim senatorima na kojem je dogovoreno kako destabilizirali Boliviju i organizirati generalni štrajk nakon pobjede Eva Moralesa. Radio Edukativna mreža Bolivije (ErBol) je objavila 16 audio zapisa razgovora u kojima su sudjelovali čelnici opozicije koji pozivaju na državni udar protiv vlade predsjednika Evo Moralesa. Politička akcija je bila koordinirana iz američke ambasade u andskoj zemlji.

U tim audio zapisima spominju se američki senatori Marco Rubio, Bob Menendez i Ted Cruz, koji su održavali kontakte s bolivijskom opozicijom kako bi uspjeli svrgnuti demokratski izabrani "režim" u latinoameričkoj zemlji.

Snimke također otkrivaju sudjelovanje u političkoj zavjeri bivšeg prefekta Cochabambe Manfreda Reyesa Vile, optuženog za korupciju 2009. godine, zbog čega je pobjegao iz Bolivije kako bi potražio azil u Sjedinjenim Državama, gdje trenutno i živi.

U svojim razgovorima o zavjeri bolivijski političari spominju i bivšeg bolivijskog predsjednika, čije se ime izrijekom ne spominje, ali je riječ o bivšem zastupniku Mauriciju Muñozu. Među ostalima su u zavjeri sudjelovali i bivši vojni časnici Oscar Pacelo, Remberto Siles, Julio Maldonad i Teobaldo Cardozo.

"Svi moramo biti oprezni i oduprijeti se državnom udaru u Boliviji. Moguća je i sabotaža helikoptera koji je prevozio predsjednika Moralesa. Nije prvi put da ovakvi predsjednici umiru u "nesrećama", rekli su suradnici predsjednika Bolivije u raspravi u kojoj su tražili pojačanu zaštitu za Moralesa.

U audio zapisima koje je objavio ErBol se spominju i pozivi čelnika opozicije da se spaljuju objekti i infrastruktura vladajuće stranke, kao i da cijela zemlja stupi u generalni štrajk. Sve ove akcije, za koje se s pravom očekivalo da će se biti iskra koja će zapaliti nerede, dio se odgovora na pobjedu Evo Moralesa na posljednjim predsjedničkim izborima.

Planovi opozicije su uključivali i eventualni napad na kubansko veleposlanstvo, vrlo sličan onome koji se dogodio u državnom udaru protiv preminulog predsjednika Venezuele Huga Chaveza 2002. godine. Na dan objave nitko od opozicijskih čelnika nije htio komentirati audio zapise i nastavili su djelovati po dogovorenom planu.

Na kraju je Evo Morales, nakon dva tjedna nasilja, odlučio dati ostavku.

"Odlučio sam dati ostavku na svoje mjesto, tako da Carlos Mesa i Luis Camacho prestanu zlostavljati i štetiti tisućama naše braće. Moja je obveza tražiti mir i boli me što se Bolivijci suočavaju među sobom. Iz tog razloga ću poslati moje pismo o ostavci Nacionalnoj skupštini Bolivije", rekao je bivši predsjednik Bolivije u priopćenju za javnost.

Potpredsjednik Alvaro Garcia Linera također je rekao da podnosi ostavku. Dvojica čelnika rekli su da će predati svoja pisma ostavke Nacionalnoj skupštini zemlje.

Budući da su i predsjednik i potpredsjednik već podnijeli ostavku, predsjednik Senata, mjesto koje je zauzela Adriana Salvatierra iz Moralesove stranke MAS, trebala je preuzeti mjesto vršiteljice dužnosti, ali je kasnije dala ostavku, baš kao i predsjednik Zastupničkog doma.

Trenutno je u Boliviji prekinuta ustavna linija nasljeđivanja ovlasti. Morales i Garcia Linera ostat će u Chimoreu, središnjem odjelu Cochabambe, kako bi radili s ljudima.

"Vratit ćemo se i bit će nas milijuni, kako je rekao Tupac Amaru II", izjavio je Morales.

U ovom slučaju ostavka dolazi nakon što je Morales predložio proces dijaloga s opozicijskim strankama, ali je taj prijedlog odbijen, što je razumljivo. Bivši bolivijski predsjednik je čak prihvatio i poziv Organizacije američkih država (OAS) da održi nove izbore.

Podsjetimo, OAS je tijelo kojim se upravlja iz Washingtona i igralo je važnu ulogu u svim destabilizacijskim procesima u Latinskoj Americi proteklih gotovo 20 godina.

Međutim, zbog snažnog nasilnog napada protiv militanata i čelnika Pokreta za socijalizam (MAS), zastrašivanja novinara, paljenja ureda i izdaje političkih saveznika i pripadnika nacionalne policije, Evo Morales i njegov potpredsjednik odlučili su napustiti vladu, jer je to bio jedini način da se izbjegne još više nasilja i žrtve među građanima Bolivije.


Komentar: Morales je napomenuo da iako prosvjednici kažu da su izašli na ulice u obrani demokracije, njihove akcije govore drugačije. "Kažu da brane demokraciju, ali ponašaju se poput diktatorskih režima" Morales je također osudio ono što je nazvao "kukavičkim i divljačkim napadom" na radio stanicu kojom upravlja sindikat - Jedinstvena sindikalna konfederacija ruralnih radnika Bolivije (CSUTCB). Radio stanicu je zauzela skupina prosvjednika, koji su zatim njenog direktora Josea Aramaya vezali za stablo.


Demonstranti, navodno bijesni zbog načina na koji se u medijima prikazuju prosvjedi koji su zahvatili naciju od sredine listopada, zahtijevali su od novinara da napuste prostorije ako ne žele da budu napadnuti. Četrdesetak zaposlenika i BTV-a i RPN-a na kraju se priklonilo zahtjevima i napustilo zgradu.



U razgovoru s dopisnikom kanala TeleSur u Boliviji, Freddyem Moralesom, bivši predsjednik rekao je da je odluka o raspisivanju novih izbora donijeta kako bi se očuvao mir u zemlji i "kako se bolivijska obitelj ne bi sukobila unutar sebe".

Istovremeno je pozvao prosvjednike opozicije da prekinu štrajkove i uklone blokade s cesta kako ne bi naštetili ekonomiji zemlje.

No, kao što je praksa kod ovakvih prosvjeda, mala je vjerojatnost da će se na ulice bolivijskog gradova vratiti mir, jer opozicija, koju predvode Carlos Mesa i Luis Camacho, sada traži da se Evu Moralesu i Garciji Lineri ne dozvoli da izađu na ponovljene izbore. Od ovog ultimatuma opozicija neće odustati, stoga se sljedećih dana očekuje daljnja eskalacija nasilja.

TeleSur