špilja
© Speleološki klub Ursus spelaeus
U razdoblju 14. do 28. listopada 2019. godine nastavljeno je s arheološkim istraživanjima špilje Kukova peć iznad Brsečina, oko 25 km zapadno od Dubrovnika.

Prethodna istraživanja bila su u listopadu 2017, stoji na Facebook stranici Speleološkog kluba Ursus Spelaeus.

U objavi se navodi da je istraživanja u financijskom i stručnom smislu organizirao Arheološki muzej Dubrovačkih muzeja.

Voditelj istraživanja bio je dr. sc. Domagoj Perkić, kustos Arheološkog muzeja, a kao stručni, vanjski suradnici su bili speleolozi speleološkog kluba Ursus spelaeus iz Karlovca: Nataša Cvitanović, Hrvoje Cvitanović i Neven Šuica.

Na temelju istraživanja tim je došao do zaključka da se špilja koristila u rasponu od oko 7 tisuća godina.

- Potvrđeno je povremeno korištenje špilje u rasponu od oko 7 tisuća godina. Najstariji nalazi su iz razdoblja srednjeg i kasnog neolitika (5500-4000 g. pr. Kr.).

Zatim slijedi najintenzivnije korištenje špilje u razvijenom eneolitiku i početkom ranog brončanog doba, odnosno kroz 3. i početak 2. tisućljeća prije Krista. Iz tog vremena je pronađeno najviše keramičkih nalaza, u najdebljem kulturnom sloju.

Ulomci keramike
© Speleološki klub Ursus spelaeus
Ulomci keramike
Nešto rjeđe, ali ipak prisutno je korištenje špilje kroz srednje brončano i mlađe željezno doba. Iz mlađeg željeznog doba, ove godine su pronađeni ulomci grčkih Korint B amfora iz 4. st. pr. Kr.

One su vjerojatno posljedica kontakta domaćih ilirskih zajednica s grčkom civilizacijom (trgovina ili plijen), stoji u objavi koju potpisuje dr. sc. Domagoj Perkić.

U špilji su inače već ranije pronađeni zlatnici, srebrnjaci te brončani novac s kraja 18. i početka 19. stoljeća. Iz ovogodišnjih nalaza pridružuju im se pronalasci perli od staklene paste te srebrni turski novac.

Kamena strelica
© Speleološki klub Ursus spelaeus
Kamena strelica
- Pored brojnih ulomaka keramičkih posuda iz ranije spomenutih razdoblja, potrebno je izdvojiti 8 litičkih nalaza, uglavnom kremenih sječiva kao alatki i krhotina te odbojaka nastalih prilikom izrade istih alatki.

- Nakon provedenih iskopavanja slijedi postistraživački proces u smislu obavljanja C14 analiza izuzetih uzoraka radi užeg datiranja pojedinih kulturnih slojeva, bioarheološka analiza životinjskih i moguće ljudskih koštanih ostataka te naravno pranje, konzervacija te stručna i znanstvena obrada keramičkih i litičkih ulomaka.

- Za sada nije planirano daljnje istraživanje špilje (do sada je istraženo 25 kvadrata), kako bi jednog dana buduće generacije mogle nastaviti s istraživanjima, u skladu s novim tehnologijama i znanstvenim dosezima.