© Reuters / WANA / Nazanin TabatabaeeInterventna policija pokušava rastjerati ljude dok protestiraju na autocesti protiv povećanih cijena benzina u Teheranu, Iran, 16. studenog 2019. godine
Informacije o poskupljenju su u američkim dnevnim listovima bile različite. Tako WSJ govori o 50% poskupljenja, dok The New York Times navodi kako je gorivo poskupjelo za 300%. Podsjetimo da Iran ima najmanje cijene benzina za potrošače u svijetu i litra goriva je prije poskupljenja koštala 0,29 američkih dolara. Najskuplji je Hong Kong sa skoro 3 dolara za litru, a europske cijene se kreću od 1,2 do 1,5 dolara, ovisno o zemlji. Na slici dolje možete vidjeti cijene za prvih 30 zemalja u kojima je gorivo gotovo "besplatno", što u Venezueli i jeste, jer za građane, iako se ne navodi vrijedi li to za sve, potrošnju subvencionira vlada.
Cijene benzina za građane u dolarima dana 11. 11. 2019.
Jučerašnji prosvjedi su potresli cijeli Iran. U gradovima gdje je bilo masovnijih okupljanja, nije bilo nasilja, dok su u nekim gradovima skupine od nekoliko stotina prosvjednika palile urede banka, urede lokalnih samouprava i postavljali barikade na prometnicama.
Vlada je u Teheranu je naredila da se isključe internet i sustavi mobilne komunikacije, posebice s inozemstvom, jer su s pravom strahovali od vanjskog uplitanja unutarnje poslove Islamske Republike.
Ipak, na Twitteru traje prava "revolucija" takozvanih "disidentskih skupina" koje govore o prosvjedima protiv "režima".
U poplavi objava na društvenim mrežama se prepoznaju bivši simpatizeri šaha Reze Pahlavija, pripadnici terorističke skupine Mujahedin-e Khalq, Kurdi iz skupine PJAK, iranskog ogranka PKK, sunitski secesionisti iz Baluchistana, radikalni šiitski islamisti koji politiku Hamneija i Rohanija smatraju "premekanom" i mnogi drugi koje ništa ne veže, ali se u pravilu ujedine kada se nađe prikladan izgovor za izaći na ulice i prosvjedovati protiv "režima".
Prvo, da odmah demantiramo vijest koju je objavio NYT i ne radi se o poskupljenju od 300%, već o 50%, kako je naveo WSJ i ostale agencije. To znači da je cijena litre benzina još uvijek na "prihvatljivoj" razini od 0,43 dolara za litru. Naravno ovoje veliki udarac za kućni budžet običnih Iranaca, ali sigurno ne može biti razlog za svrgavanje vlade u rušenje institucija države, kao što je slučaj u Boliviji.
Ako na Twitteru pogledate snimke sa svih prosvjeda, jedini veći je bio onaj u Shirazu, ali je prošao bez ikakvih incidenata. Ostali, na kojima je bilo vandalizma, paljenja imovine i sukoba, bili su prosvjedi manjih nasilnih skupina od najviše stotinjak ljudi.
No, propaganda je i ovaj put iskoristila opravdane prosvjede da širi lažnu naraciju o "buđenju naroda" i "svrgavanju režima".
VIDEO: Jučerašnji prosvjedi u Iranu
Policija i sigurnosne snage sukobile su se u subotu s demonstrantima u Teheranu i desecima gradova širom Irana, potvrdile su i iranske novinske agencije, dok su protesti protiv rasta cijena benzina u samo nekoliko sati postali "politički motivirani".
U izvješćima se navodi da su demonstranti širom zemlje uzvikivali slogane protiv vlade, dan nakon što je vlada povećala cijenu redovnog benzina za pedeset posto i racionalizirala potrošnju.
Državna televizija je priopćila je kako se policija sukobila s nečim što su nazivali "neredima u nekim gradovima" i da je u rastjerivanju gomile korišten suzavac.
Jedna osoba je ubijena, a nekoliko je ljudi ranjeno u Sirjanu u provinciji Kerman u petak, prenosi novinska agencija ISNA, koja je jučer citirala lokalnog dužnosnika.
"Ljudi su napali skladište goriva u Sirjanu i pokušali su ga zapaliti", objavila je državna novinska agencija IRNA.
Prosvjedi su se u jučer proširili na najmanje 40 gradova i naselja, javljaju iranski mediji. Videozapisi objavljeni na društvenim medijima iz Irana pokazuju prosvjednike kako pale vatre i sukobljavaju se sa snagama sigurnosti. U drugim videozapisima prosvjednici su blokirali ceste i zapalili vatre na ulicama Teherana i nekim drugim gradovima. Neki su uzvikivali slogane protiv visokih dužnosnika.
Snimke su također pokazale kako policija koristi suzavac i palice za rastjerivanje prosvjednika. Video podijeljen na Twitteru pokazao je prosvjednike kako su zapalili jednu banku.
Državna televizija je optužila "neprijateljske medije" da pokušavaju preuveličati demonstracije "korištenjem lažnih vijesti i video zapisa na društvenim medijima".
Glavni tužitelj Mohammad Jafar Montazeri rekao je za državnu televiziju da demonstranti koji su blokirali ceste i sukobili se sa sigurnosnim snagama "sigurno imaju korijene izvan zemlje".
Prosvjednici su primjećivali sporiju brzinu interneta i ograničen pristup, kaže se u izvješćima na društvenim medijima, što je točno i očiti je pokušaj vlasti da ograniče komunikaciju između prosvjednika unutar Irana i s destabilizirajućim čimbenicima izvan domovine.
Mnogi ljudi u Iranu, zemlji koja proizvodi i izvozi naftu, jeftini benzin vide kao svoje nacionalno pravo i nešto što ih po prirodi stvari sljeduje. Logično je da je ovo poskupljenje izazvalo zabrinutost zbog daljnjeg pritiska na troškove života, usprkos uvjeravanjima iranskih vlasti da će se prikupljeni novac koristiti za pomoć potrebitim obiteljima.
Borba ljudi u postizanju normalnog standarda se pogoršala od prošle godine, kada su Sjedinjene Države povukle iz iranskog nuklearnog sporazuma i ponovno uvele sankcije toj zemlji.
U kombinaciji s rastućom inflacijom, nezaposlenošću, padom rijala i neizbježnom korupcijom na Bliskom istoku, politika Washingtonova "maksimalnog pritiska" je ipak naštetila nacionalnoj ekonomiji Irana.
Vlada žele spriječiti ponavljanje nemira s kraja 2017. godine, kada su ljudi zbog lošeg životnog standarda organizirali prosvjede u 80 gradova, a neki su pozivali šiitske klerike da odu s vlasti. Iranski dužnosnici su rekli da su u tim prosvjedima poginule 22 osobe. Tada su prosvjedi bili specifični po tome što su ujedinili sve antivladine skupine, od revolucionarnih komunista preko terorističke sekte Mujahedin-e Khalq do secesionista, Kurda na sjeveru i arapskih sunita na jugu, te pristaša svrgnutog šaha Reze Pahlavija i ekstremističkih šiitskih skupina. Naravno da ovaj heterogeni bunt 2017. nije polučio nikakav uspjeh, ali je vješto iskorišten u beskrajnom ponavljanju priče o "revoluciji u Iranu".
Zastupnici u Medžilisu će raspravljati o odluci o skoku cijena danas, izvijestili su iranski mediji, dodajući da neki od njih žurno pripremaju prijedlog s ciljem prisiljavanja vlade da revidira svoju odluku.
Iranci se u prijevozu uglavnom oslanjaju na automobile ili jeftini prijevoz taksijem za pristup željenim odredištima u gradovima ili odlazak u bliža mjesta. Vlada je rekla kako se troškovi korištenja taksija i javnog prijevoza neće povećati.
Očekuje se da će rast cijena benzina s 0,29 na 0,43 dolara, koji se plaća u nacionalnoj valuti, naravno, povećati proračunske prihode za oko 2,25 milijardi eura godišnje, što će biti potrošeno na dodatne subvencije za 18 milijuna obitelji, odnosno 60 milijuna stanovnika s nižim primanjima, navodi vlada. Dakle, mjera koja će vladi donijeti 2,25 milijardi eura godišnje će od ukupno 81 milijun stanovnika na drugoj strani povećati subvencije za tri četvrtine stanovništva, a onih 20 milijuna koji se smatraju dobrostojećim obiteljima od nje neće imati koristi. No, njima ovakvo poskupljenje, ionako jeftinog benzina, za kućni budžet ništa ne znači.
AJATOLAH HAMNEI PODRŽAVA VLADU
Zato je iranski vođa Ajatolah Sayyed Ali Hamnei uoči današnje rasprave u Medžilisu podržao vladu i odbacio navode o "teškim mjerama vlasti i predsjednika Rohanija".
U tehničkom smislu nije bilo poskupljenja, nego ukidanja subvencija za benzin kako bi se financirala podrška potrebitima. Benzin u Iranu je i dalje među najjeftinijim na svijetu, usprkos porastu cijene od 50%.
Prema novom planu, svaki automobil s karticom za gorivo dobit će mjesečni obrok od 60 litara po cijeni od 15 000 rijala po litri. Tek svaka sljedeća litra će se naplaćivati 30 000 rijala.
Ajatolah Hamnei je rekao jutros da, iako nije stručnjak u tom području, podržava odluku koju su donijele tri grane vlasti - izvršna, zakonodavna i sudska.
"Čelnici tri grane vlasti su sjeli i donijeli odluku koju su podržali stručnjaci. Odluka se mora provesti", rekao je iranski vođa.
U subotu su predsjednik Hassan Rohani, predsjednik parlamenta Ali Larijani i šef pravosuđa Ebrahim Raisi sazvali sjednicu Vrhovnog vijeća za ekonomsku koordinaciju i složili se da će sva državna tijela u potpunosti surađivati u provedbi odluke.
Političke frakcije uglavnom se slažu oko nužnosti tog poteza, ali neki kritičari su doveli u pitanje vrijeme provedbe kada su mnogi Iranci pod pritiskom zbog posljedica drakonskih američkih sankcija.
U nekoliko gradova su održane uglavnom mirne demonstracije, ali su u više slučajeva bile nasilne. U subotu je iranski glavni tužitelj Mohammad Jafar Montazeri upozorio da su iz inozemstva uloženi napori da se iskoristi situacija i potaknu nemiri.
"Jučer, sinoć i noć prije, nažalost, u nekim je gradovima bilo problema. Neki ljudi su izgubili život, a neki su centri uništeni", rekao je ajatolah Hamnei.
"Treba imati na umu nekoliko stvari. Prvo, kad čelnici države nešto odobre, na to se mora gledati optimistično. U ovom slučaju ja nisam stručnjak, ali gospodi sam rekao da s obzirom na to da su stavovi stručnjaka u vezi s pitanjem benzina različiti, te neki smatraju da je to potrebno i imperativ, a drugi da je štetno, tako da sam nemam prosudbu. Ali ako je to odluka čelnika triju grana vlasti, podržavam je. Rekli su to i stojim uz njih sa svojom podrškom", rekao je iranski vođa Sayyed Ali Hamnei.
"Druga poanta je da su neki ljudi definitivno zabrinuti ili uznemireni zbog te odluke. Misle da će im to nauditi ili su nezadovoljni iz bilo kojeg razloga. Međutim, mora se primijetiti da paljenje banaka nije nešto što rade ljudi. To rade razbojnici", dodao je.
Ministar unutarnjih poslova Abdolreza Rahmani Fazli rekao je da su sigurnosne snage do sada pokazale suzdržanost, iako su prosvjednici blokirali promet u nekoliko gradova i sukobili se s policijom. Kao što smo naveli, na jugu zemlje su prosvjednici pokušali zapaliti skladište nafte, ali ih je policija zaustavila.
Ajatolah Hamnei je upozorio da bi se nasilje koje su organizirale određene stranke moglo infiltrirati u mirne prosvjede i poticati nerede.
"U takvim incidentima huligani, zlobni i zli ljudi često izlaze na teren, a ponekad ih neki mladići, vođeni emocijama, prate i počine gadljive radnje. Takva djela ne popravljaju ništa, osim što postojećim problemima dodaju nesigurnost", rekao je Hamnei i nesigurnost opisao kao "najveću katastrofu" za bilo koju zemlju i društvo, rekavši da to Iranu žele neprijatelji.
"Vidite da u posljednja dva dana sva središta zla u svijetu potiču takva djela protiv nas. Od demonski zlokobne obitelji dinastije Pahlavi do začarane i zločinačke bande Monafeqina. Oni stalno ohrabruju huligane, bilo u informacijskom prostoru ili drugdje", dodao je vrhovni vođa.
"Monafeqin" je sinonim koji se koristi za opisivanje organizacije Mujahedin-e Khalq, terorističke matrijarhalne sekte koje se Iranci posebno gnušaju zbog njene povijesti terorizma i izdaje.
Posljednjih dana su svi saudijski mediji i američke i europske televizijske mreže masovno emitirale poruke ove sekte, ali i sina svrgnutog iranskog šaha iz Amerike, koji su pozivali na nerede i nemire u zemlji.
"Nitko ne bi trebao pomoći tim razbojnicima. Niti jedan mudar i pristojan čovjek koji brine za svoju zemlju, čak i za vlastiti ugodan život im ne bi trebao pomoći. Oni su huškači i ta djela nisu ono što će obični ljudi činiti", rekao je ajatolah Hamnei.
"Naši dragi ljudi, koji su i prije pokazali razum u raznim slučajevima, trebali bi znati tko stoji iza ovih nemilih događaja i kako. Oni bi trebali znati tko orkestrira takva djela kao što su podmetanje požara, uništavanje, osveta i nesigurnost. Oni bi se trebali čuvati i distancirati od njih", dodao je iranski vođa.
Na kraju je pozvao državne dužnosnike da učine sve što je moguće kako bi ublažili utjecaj nove odluke na ljude, rekavši kako to ne bi trebalo dovesti do daljnjeg povećanja cijena roba. Također je pozvao sigurnosne dužnosnike da marljivo izvršavaju svoju dužnost zaštite zemlje.
Ljudi su, međutim, ipak zabrinuti da bi taj potez mogao izazvati domino efekt u poskupljenju ostale robe i usluga i na vladi je sada da ih razuvjeri da se mjere tiču isključivo djelomičnog ukidanja subvencija za vozače osobnih automobila, a novac je ionako biti raspoređen na više od 60 milijuna Iranaca s ciljem održavanja životnog standarda na koliko toliko prihvatljivoj razini.
Ako čitate WSJ, NYT, Reuters, DW, BBC, Radio Slobodna Europa, Glas Amerike i slične agencije i medije, čut ćete sve suprotno i još mnogo toga što nema veze s istinom, ali takvi materijali nisu vrijedni citiranja, a koga zanimaju može ih pronaći na Twitteru u poveznici u dnu ovog teksta.
Global Gasoline Prices / NYT
Twitter: Iran -Prosvjedi
Komentari čitatelja
na naše novosti