prosvjedi minsk
© Reuters / Jedrzej NowickiProsvjednici sudjeluju na skupu protiv Aleksandra Lukašenka u Minsku, Bjelorusija, 10. kolovoza 2020.
Tri bjeloruska susjeda postavila su ultimatum predsjedniku Aleksandru Lukašenku, koji se suočava s uličnim prosvjedima zbog "krivotvorenih" izbornih rezultata: prihvaćanje litavske "demokratske" inicijative ili suočavanje sa sankcijama.

Lukašenko je obnašao dužnost predsjednika Bjelorusije od kada je taj ured stvoren 1994. Međutim, izborna pobjeda u nedjelju, zbog koje bi on mogao produžiti svoju vladavinu na još pet godina, proglašena je prijevarom od strane oporbe, no u autentičnost te pobjede sumnjaju i bjeloruski susjedi.

Litavski predsjednik Gitanas Nauseda objavio je u srijedu da je njegova zemlja, s Poljskom i Latvijom, spremna posredovati između Lukašenka i oporbe, pod uvjetom predsjednikovog prestanka s nasilnim suzbijanjem prosvjeda, puštanjem zatvorenih demonstranata i pod uvjetom da Lukašenko formira nacionalno vijeće za rad s političkim i građanski oporbenjacima.

Nauseda je predstavio svoj plan u tri točke. On uključuje okončavanje policijskog nasilja, puštanje svih privedenih prosvjednika i "dijalog s građanskim društvom".

Ako Lukašenko odbije uvjete, Nauseda je Bjelorusiji zaprijetio sankcijama "koje će biti na europskoj i na nacionalnoj razini".

U razgovoru za CNN, litavski ministar vanjskih poslova, Linas Linkevičijus stao je na stranu na bjeloruske oporbe, nazivajući rezultate nedjeljnih izbora, u kojima je Lukašenko osvojio 80 posto glasova, "sumnjivim".

"Proces nije bio demokratski", rekao je Linkevičijus, dodavši kasnije da "demokratski svijet ima moralnu obvezu" nametnuti Lukašenku "političke sankcije".


Za ulične prosvjede koji bjesne u Minsku, ali i šire, Lukašenko je već optužio inozemne sile, ponajprije Poljsku i Češku, za uzrokovanje nemira i njegova uklanjanja. Iako Varšava i Prag negiraju optužbe, Litva je dala utočište opozicijskoj kandidatkinji Svetlani Tihanovskoj, koja je Linkevičijusu u srijedu rekla da će protiv Lukašenka progovoriti iz njezinog samoproglašenog progonstva.

Baltičke zemlje prednjačit će u želji za nametanjem sankcija Bjelorusiji, no ministri vanjskih poslova EU-a sastat će se u petak kako bi razgovarali o adekvatnim reakcijama unutar EU u pogledu Lukašenkovog izbora. Početkom ovog tjedna, EU je osudila "nasilno suzbijanje mirnog prosvjeda od strane državnog" te je pozvala na "poštivanje ljudskih prava, demokracije kao i slobodu na pošten izbor" u Bjelorusiji.

Još uvijek nije jasno hoće li skup ministara odlučiti uvesti sankcije Minsku.

Dok se Tihanovskaja priprema iz Litve izjaviti kako ne priznaje vlast Lukašenka, jedan litavski zastupnik dobio je zamisao da se u Litvi okupe svi čelnici bjeloruske oporbe te da ondje formiraju "alternativni centar moći u progonstvu". To bi se trebalo dogoditi u glavnom gradu, Vilniusu, što je izvijestio u srijedu lokalni informativni list Delfi. Litva već jest dom znatnog broja bjeloruskih prognanika, a razgovori u baltičkoj državi sada su preusmjereni na ponudu azila za još veći broj političara.

Latvija je također ponudila usluge primanja bjeloruskih političkih azilanata, dok je u Poljskoj gradonačelnik Varšave, Rafal Trzaskowski ponudio pomoć i "solidarnost" svim oporbenim, političkim osobama ili aktivistima koji se tamo pojave.