arzhan skiti
© V TerebeninGrobnice u dolini u blizini Arzana toliko su značajne i obilne da je to područje lokalnom stanovništvu poznato kao ‘Dolina kraljeva’
Arheološka istraživanja pokrenuta posljednjih desetljeća u samom srcu Azije, u Tuvi u južnom Sibiru, donijela su senzacionalna otkrića.

Tamo je pokraj sela Arzhan, na padinama Zapadnih Sajanskih planina, otkrivena golema skitska nekropola s preko stotinu kurgana koji tvore nekoliko paralelnih lanaca.
kurgan
Drvena konstrukcija nalik kotaču
Dok su kurgani uglavnom načinjeni od zemlje, tri tamošnja izgrađena su od kamena.

Ruski arheolog M. P. Grjaznov sa svojim je timom početkom 1970-tih istražio jedan od najvećih kurgana (Arzhan I), promjera većeg od sto metara, pod čijim se kamenim pokrovom nalazi neobična drvena konstrukcija nalik na kotač.

U grobnici je pronađeno nešto dobro očuvanih nalaza, iako je očigledno bila opljačkana. Utvrđeno je da je ovaj kurgan nastao na prijelazu IX. u VIII. st. pr.Kr. pa je to naj­stariji nalaz skitske kulture, a ovo je područje označeno njenim izvorištem.

kurgan
Skitski kurgan
Projekt je nastavljen tek 1997. godine u suradnji s Njemačkim arheološkim institutom iz Berlina. Nakon sustavnih priprema iskapanja su kre­nula 2000. godine na sličnom, nešto manjem kamenom kurganu (promjera osamdeset metara) nazvanom Arzhan II.

Ispostavilo se da je ovaj kurgan kasnijeg datuma, s kraja VII. st. pr.Kr., no začudo je pronađen netaknut!

Ovo je bilo prvo takvo otkriće još od vremena ruskog cara Petra Velikog (početak XVIII. stoljeća) kada su započela istraživanja kurgana, čiji nalazi danas tvore temelj skitske zbirke Muzeja Hermitage u St. Petersburgu.

U jednoj od grobnih jama pronađeno je četrnaest sa­hranjenih konja, položenih na trbuhe s nogama sa­vinutim u koljenima i glavama okrenutim prema zapadu.

kurgani
© K ChugunovLijevo je kostur žene, a desno muškarca. Lubanje su se odvojile od ostatka kostura, vjerojatno zato što su glave isprva ležale na jastucima koji su se kasnije raspali. Brončana ogledala ležala su pored lica, dok se tisuće zlatnih pločica nekada pričvršćenih na odjeću mogu razaznati
No, pravu senzaciju izazvala je grobnica broj 5 u kojoj su sahranjeni muškarac i žena uz sav kraljevski sjaj i raskoš. U njoj je pronađeno preko devet tisuća i tristo predmeta od čega je čak pet tisuća i šesto majstorski izrađenih u zlatu.

zlatni predmeti
© V TerebeninIskapanja na lokaciji koja je danas poznata kao Arzhan II otkrila su netaknut kraljevski pokop u kojem su bili muškarac i žena, a koji datira s kraja 7. stoljeća pr.K. Ovo je samo dio spektakularnih predmeta koji su se nalazili u njima: zlatna ogrlica, prsni ukrasi i izbor od 2500 pločica s prikazima mačaka koje su naizgled bile pričvršćene na čovjekov ogrtač.
U prvom su planu stilizirani prikazi i figurice životinja (jelena, ovna, koze, pantere, divlje svinje, kamile, itd.) pa se to opravdano smatra autohtonim skitskim umjetničkim stilom. Skiti su, naime, u povijesti poznati kao nomadski narod s izrazitim osjećajem za lijepo, prvenstveno izraženim u izvanrednom zlatarskom umijeću.
zlatni predmet skiti
© V TerebeninSlika kamile, jedne od nekoliko životinja koje ukrašavaju torku (prsni ukras) koju je čovjek nosio
Ovaj kurgan je ne samo najbogatije, nego i naj­upečatljivije skitsko arheološko nalazište. Istraživanje pokazuje da ništa vezano uz njegov izgled i konstrukciju nije prepušteno slučaju, pa još uvijek ostaje upitno da li su te kurganske strukture pored pokapanja imale i kultni značaj.

slika
Naime, oko kurgana Arzhan II pronađena su tri koncentrična kamena kruga, petnaest kamenih stela s figuralnim prikazima na istočnoj ili južnoj strani i tragovi prinošenja žrtvi.

No i pored brojnih nalaza, određeni kulturološki aspek­ti i običaji ostali bi zagonetka da u Altajskim planinama, u Pazariku, nisu otkriveni skitski grobovi zamrznuti u svom izvornom stanju više od dvije tisuće petsto godina.

Pod vječnim sibirskim ledom ostala su odlično sačuvana mumificirana ljudska tijela sa sačuvanom odjećom, uređenim frizurama i tetovažama na tijelima pokojnika koje su mogle predstavljati status u društvu.

U grobovima su pronađena drvena kola, kožni predmeti, konjska oprema, glazbeni instrumenti, raskoš boja tekstila, svile, tepiha, razne posude, zlato, itd. Tako zamrznuti gro­bovi u Pazariku omogućuju trodimenzional­nu rekonstrukciju nalaza u Arzhanu.

Kompleks u Pazariku pronašao je 1865. godine akademik Friedrich Wilhelm Radloff, iskapanja su krenula iza Drugog svjetskog rata, ali je moderno multidisciplinarno istraživanje započelo tek 1990-tih.

UNESCO je 2005. godine zbog klimatskih promjena pokrenuo projekt njihove zaštite. Projekt je rezultirao detaljnim popisom zamrznutih grobova u određenim dijelovima Altaja korištenjem modernih tehnika mapiranja.

Sjajna otkrića u Tuvi te u Altajskim planinama neprocjenjivo su vrijedna zbog svjetla koje sadržaj kurgana baca na još uvijek malo poznato razdoblje i ljude koji su živjeli u širokom euroazijskom stepskom pojasu. Stoga nekropole u Arzhanu i u Pazariku igraju glavnu ulogu u razotkrivanju skitske povijesti.