brod luka
Rusija je lažno optužena da je blokirala ukrajinske morske luke i da je time povećala globalnu nestašicu hrane:
Ujedinjeni narodi upozorili su da je rat u Ukrajini pomogao u raspirivanju globalne krize s hranom koja bi mogla potrajati godinama ako se ne kontrolira, budući da je Svjetska banka najavila dodatnih 12 milijardi dolara financiranja za ublažavanje njezinih "razornih učinaka".

Glavni tajnik UN-a António Guterres rekao je da nestašice žitarica i gnojiva uzrokovane ratom, zagrijavanjem i problemima s opskrbom uzrokovanim pandemijom prijete da "desetke milijuna ljudi gurnu preko ruba u nesigurnost [dostupnosti] hrane", budući da su financijska tržišta ponovno doživjela snažan pad cijena dionica zbog straha od inflacije i svjetske recesije.

Govoreći na sastanku UN-a u New Yorku o globalnoj sigurnosti hrane, rekao je da bi ono što bi moglo uslijediti biti "pothranjenost, masovna glad i ekstremne nestašice hrane, u krizi koja bi mogla trajati godinama", dok su on i drugi pozvali Rusiju da oslobodi ukrajinski izvoz žitarica.
...
Prije invazije u veljači, Ukrajina je bila viđena kao svjetska "košara za kruh", izvozeći 4,5 milijuna tona poljoprivrednih proizvoda mjesečno kroz svoje luke - 12% pšenice na planetu, 15% kukuruza i polovicu suncokretovog ulja.

Ali, s obzirom da su luke Odesa, Chornomorsk i druge odsječene od svijeta ruskim ratnim brodovima, opskrba može putovati samo preko zakrčenih kopnenih ruta koje su daleko manje učinkovite.
Nije Rusija ta koja uskraćuje ukrajinsko žito ili odsijeca njihove morske luke. Ukrajina to radi sama. Kako izvještava ruski Zajednički koordinacijski stožer za humanitarni odgovor u Ukrajini:
75 stranih plovila iz 17 zemalja i dalje je blokirano u 7 ukrajinskih luka (Herson, Nikolajev, Černomorsk, Očakov, Odesa, Južni i Mariupolj). Prijetnja granatiranjem i velika opasnost od mina koju stvara službeni Kijev u svojim unutarnjim vodama i teritorijalnom moru sprječava plovila da sigurno napuste luke i stignu na otvoreno more.

Kao potvrdu toga, Ruska Federacija svakodnevno od 08:00 do 19:00 sati (moskovsko vrijeme) otvara humanitarni koridor, koji je siguran put jugozapadno od teritorijalnog mora Ukrajine, dug 80 nautičkih milja i širok 3 nautičke milje.

Detaljne informacije na engleskom i ruskom jeziku o modus operandi pomorskog humanitarnog koridora emitiraju se svakih 15 minuta na VHF radiju na 14 i 16 međunarodnih kanala na engleskom i ruskom jeziku.

Istodobno, vlasti u Kijevu i dalje izbjegavaju suradnju s predstavnicima država i tvrtki koje posjeduju brodove kako bi riješile pitanje osiguravanja sigurnog prolaska stranih plovila do područja okupljanja.

Opasnost za plovidbu, zbog ukrajinskih mina koje odplutaju od sidrišta duž obala crnomorskih država, i dalje postoji.

Ruska Federacija poduzima cijeli niz sveobuhvatnih mjera kako bi osigurala sigurnost civilne plovidbe u vodama Crnog i Azovskog mora.
Mogli biste reći da je to samo ruska propaganda. Ali ne, nije. Međunarodna pomorska organizacija (IMO) objavila je izvješća o pomorskoj sigurnosti i sigurnosti u Crnom i Azovskom moru:
Na početku sukoba oko 2.000 pomoraca zaglavljeno je na 94 broda u ukrajinskim lukama. Nakon toga, 10 plovila sigurno je napustilo Azovsko more, a 84 trgovačka broda su ostala, s gotovo 450 pomoraca na brodu.
...
Vijeće (C/ES.35) se 10. i 11. ožujka složilo da potaknu uspostavu, kao privremene i hitne mjere, plavog sigurnog pomorskog koridora kako bi se omogućila sigurna evakuacija pomoraca i brodova iz visokorizičnih i pogođenih područja u Crnom i Azovskom moru na sigurno mjesto kako bi se zaštitili životi pomoraca, te osigurala mobilizacija i komercijalna plovidba plovila koja namjeravaju koristiti ovaj koridor izbjegavanjem vojnih napada, te zaštita i osiguranje pomorskog dobra.
...
Ruska Federacija je obavijestila IMO da je uspostavila humanitarni koridor za sigurnu evakuaciju brodova izvan teritorijalnih voda Ukrajine. Unatoč ovoj inicijativi i dalje postoje brojni sigurnosni problemi koji ometaju pristup koridoru i mogućnost isplovljavanja brodova sa svog veza u ukrajinskim lukama.

Ukrajinske luke su na razini MARSEC (pomorska sigurnost) 3 i ostaju zatvorene za ulaz i izlaz. Morske mine postavljene su u prilazima lukama, a neki lučki izlazi blokirani su potopljenim teglenicama i dizalicama. Mnogi brodovi više nemaju dovoljno posade za plovidbu.

Ukrajina je također osigurala svoje preduvjete za sigurnu evakuaciju brodova iz svojih luka. To uključuje prekid neprijateljstava, povlačenje trupa i osiguranje slobode plovidbe Crnim i Azovskim morem, uključujući provođenje aktivnosti čišćenja mina uz sudjelovanje crnomorskih država.
MARSEC razinu luke određuju lokalne vlasti. Ukrajina jednostavno zabranjuje brodovima ulazak ili izlazak iz luka koje kontrolira. Uzela je ove brodove kao taoce i postavlja nerazumne zahtjeve za njihovo oslobađanje.

Također je oko Odese postavila oko 400 usidrenih mina koje su toliko stare da su se neke od njih odvojile od svojih lanaca i odlutale na jug prema Turskoj. Ne dopušta Rusiji da razminira more.

U međuvremenu su strani brodovi koje je Ukrajina držala u Mariupolju mogli otići, otkako je Rusija zauzela grad i njegovu luku.

Glavni tajnik UN-a Guterres sigurno sve to zna. To što on optužuje Rusiju za blokadu samo pokazuje da ne poštuje neutralnost koju zahtijeva njegova pozicija.

Inače, globalna nestašica hrane postoji od početka 2021. godine. Nije uzrokovana krizom u Ukrajini, već, kako se navodi u izvješću iz listopada 2021., visokim cijenama nakon poremećaja u lancu opskrbe tijekom pandemije:
Nestašica hrane diljem svijeta nije samo čimbenik problema u lancu opskrbe. Prema brzoj telefonskoj anketi koju je Svjetska banka provela u 48 zemalja, značajan broj ljudi ostaje bez hrane ili smanjuje potrošnju. Globalne cijene hrane dosegle su 10-godišnji vrhunac, prema FAO-u (Food and Agriculture Organization), potaknute dobitkom u žitaricama i biljnim uljima. Unatoč rekordnoj potrošnji žitarica, na projekcijama veće potrošnje predviđa se manjak.
Guterresove optužbe kopirane su iz komentara koje je američki državni tajnik Anthony Blinken dao u intervjuu:
Blinken: Ukrajina je jedan od vodećih proizvođača, između ostalog, pšenice u svijetu. Rusija je, naravno i sama veliki proizvođač. A u Ukrajini doslovno postoje deseci milijuna tona pšenice koja je tamo zaglavljena jer Rusija blokira ukrajinske luke. U njima trenutno ima oko 85 brodova sa žitaricama i pšenicom. Ne mogu izaći. U silosima u blizini luka nalazi se još 22 milijuna tona pšenice koja od tamo ne može stići.
Blinken laže o blokadi luke. Inače, Ukrajina trenutno izvozi pšenicu željeznicom, tegljačima preko Dunava, a zatim i rumunjskom lukom Constanta. Ta će pšenica vjerojatno otići u Europu.

Blinken također laže o gnojivima:
Blinken: Razlog tome je i nedostatak gnojiva jer se mnogo toga proizvodi u regiji. To znači da kako poljoprivrednici razmišljaju o usjevima sljedeće godine, ako ne budu imali gnojivo, prinosi će pasti. Tako će na tržištu biti još manje hrane, a cijene će još više rasti.
Rusija i Bjelorusija su veliki proizvođači gnojiva. Proizvodnju ni jednog ni drugog rat nije spriječio. Nestašice, dakle, nema. Jedini razlog zašto SAD i 'zapadne' zemlje neće dobiti gnojivo od tih zemalja su donešene sankcije protiv kupnje istih.

Ovaj odlomak iz Blinkenovog intervjua ima komičan element:
P: Nedavno ste, prije otprilike mjesec dana, bili u Kijevu i rekli ste da Rusija propada, Ukrajina uspijeva. Kakva je vaša procjena sada?

Blinken: To ostaje tako. Evo što je važno: Putinov cilj broj jedan u ulasku u Ukrajinu bio je izbrisati njezinu neovisnost, izbrisati njezin suverenitet, u potpunosti vratiti Ukrajinu u rusko okrilje, učiniti je, na neki način, dijelom Rusije. To je već propalo.
Kako bi Blinken znao koji je bio ili jest Putinov cilj broj jedan? Je li se stavio u Putinov um? Sam Putin je u svom govoru na Dan pobjede iznio razloge za pokretanje operacije. U njemu se neovisnost Ukrajine nikada nije dovodila u pitanje.

Sljedeće pitanje, nakon što se Blinken postavio u Putinov um, je ovo :
P: Kako je ovo tako krivo shvatio? Kako je to tako loše izračunao?

Blinken: Vrlo je teško potpuno se staviti u um bilo koga drugog.
Da. I mislio sam.
P: Što čujete u obavještajnim krugovima?

Blinken: Pa, imali smo, naravno, vrlo dobre informacije o planiranoj agresiji Rusije prije svega, koje smo podijelili sa svijetom. Mnogi su ljudi bili skeptični. I to je jedna od onih stvari za koje bih, kao što sam rekao, volio da nismo pogriješili, ali bili smo u pravu. ...
Kada je tijekom zime 2021. Biden upozorio na 'skoru rusku invaziju' na Ukrajinu nije znao kakvi su planovi Rusije. Ono što je znao je da Ukrajina planira, uz američku pomoć, sveobuhvatni napad na republike Donbasa u veljači 2022.

Biden je znao da kada bi se to dogodilo, nijedan ruski političar nebi samo sjedio i gledao. Kada se zna na koji datum počinje rat, naravno, lako je predvidjeti kada će se na njega dogoditi odgovor.

Počevši od 16. veljače, ukrajinski topnički napadi na Donbas povećali su se s nekoliko desetaka dnevno na više od 2.000 dnevno, kako je točno primijetila i izvijestila specijalna promatračka misija OESS-a. Upravo su te topničke pripreme za potpuni napad gurnule Rusiju prema preventivnoj operaciji u Ukrajini.

To je potvrđeno u nedavnom ruskom izvještaju o oslobađanju Azovstala (automatski prijevod):
[Ruska] operacija [u Ukrajini] započela je u pozadini situacije u Donbasu koja se pogoršala sredinom veljače. Vlasti DPR-a i LPR-a izvijestile su o pojačanom granatiranju ukrajinskih vojnika, najavile su evakuaciju civila u Rusku Federaciju i zatražile priznanje neovisnosti. Putin je 21. veljače potpisao relevantne dekrete.
Ponovno:
  • Postojala je i postoji globalna prehrambena kriza jer je hrana nekima postala nedostupna.
  • Rat u Ukrajini nije izazvao prehrambenu krizu.
  • Rusija ne blokira ukrajinske luke.
  • Ukrajina bi mogla izvoziti više pšenice kad bi dopustila da brodovi napuste njezine luke.
  • Putin nije doveo u pitanje neovisnost Ukrajine.
  • Povod za rat bio je planirani i pripremljeni ukrajinski napad na Donbas.
Sve drugo rečeno po ovim točkama je samo propaganda.