summer

Prvi dan ljeta


Ljeto je godišnje doba koje mnogim ljudima donosi osmijeh na lice. Vrijeme je to godišnjih odmora, opuštanja i relaksacije. Samo ljetno vrijeme u nama budi dobro raspoloženje zbog velike količine sunca koje povoljno utječe na naše zdravlje. Atmosfera oko nas je dosta živa, ali isto tako i sama priroda se budi i cvijeta.

Iako ljetne vrućine počinju malo ranije, službenim početkom ljeta odnosno ljetnog solsticija smatra se datum 21. lipnja. Vrijeme je to kada sunce doseže svoju najvišu točku na nebu, odnosno kako bi se reklo "sjaji punom snagom".

solsticij
© Wikipedia
Astronomski i realno gledano početak ljeta izgleda malo drugačije. Zbog Zemljine blage zakrivljenosti 23,44⁰ u odnosu na sunce, samim kruženjem oko Sunca Zemlja mijenja svoj položaj pa se tako sjeverna polutka planeta najviše približi Suncu dok se južna polutka nalazi najdalje od Sunca. Zbog ove pojave nam se čini da sunce doseže svoju najvišu točku dok ono zapravo miruje, a Zemlja se kreće svojom uobičajenom putanjom. Dan na sjevernoj hemisferi Zemlje postaje najduži, a noć najkraća, dok za južnu hemisferu vrijedi obratno.

Suprotno od toga, 21.12. na zimski solsticij sjeverna polutka planeta se nagne dalje od Sunca pa dan traje kraće. Zbog toga nam se s početkom zime čini da sunce doseže svoju "najnižu točku" te da sjaji "slabije".

Stoga, ako ste kojim slučajem u ovo razdoblje odlučili putovati daleko na sjever ili već imate sreću živjeti na sjeveru zemaljske kugle, doživjet ćete najdulji dan u godini. Prilikom ovog događaja, s naše zemaljske perspektive, sunce stoji visoko na nebu te sjaji na nas pod pravim kutem pa iz tog razloga sjeverni pol prima 24 satnu svjetlost, pa nam se barem u tom dijelu zemeljske kugle čini da noći gotovo i nema.

Kroz povijest

Svi drevni narodi pratili su kretanja sunca te ga štovali kao božanstvo. Na ljetni suncostaj smatralo se da sunce ima najjaču snagu pa se u njegovu slavu održavalo mnoštvo slavlja s naglaskom na vatru. S vremenom je običaj slavljenja sunca na ovaj način nestao, ali ne u potpunosti - zadržao se diljem svijeta u tragovima.

stonehenge
Kroz povijest, u raznim narodima i zemljama svijeta, ovaj događaj se slavio kao praznik te je nosio razne nazive. U našem podneblju staroslavenski naziv za ovaj događaj bio je Noć Kupala, a kasnije dolaskom kršćanstva Ivanje. Za druide ovaj praznik se zvao Alban Hefin, kod jednog dijela keltske populacije Litha, dok je za Azteke to bio Festival Sunca.

U današnje vrijeme na zapadu je popularan naziv Midsummer. Iako naziv nema previše veze sa početkom ljeta, vjeruje se da je ime Midsummer odabrano prema poljoprivrednim kulturama jer se u to vrijeme većina usjeva nalazi na polovici svojeg potpunog dozrijevanja. To je period između sjetve i žetve u kojem hrane i ljekovitog bilja ima u izobilju, a hladnoća, snijeg i mraz nestaju.

Karakteristično za ovaj praznik kod većine starih naroda bilo je paljenje vatre. Tako su stari Germani, Kelti i Slaveni početak ljeta slavili paljenjem vatre odnosno krijesova. Kroz vatrene festivale mladi parovi su dobivali blagoslove i zaštitu od zlih duhova. Običaj preskakanja vatre nazočnima bi odavao i veličinu usjeva. Vjerovalo se da će visina usjeva biti onolika kolika bude veličina skoka. Duhovi vatre djevojkama bi prokazivali za kojeg muškarca će se udati, a cijeli ritual vatre imao je bijelo magijsko značenje jer se vjerovalo da vatra pročišćava i štiti od zlih duhova.

U starome Rimu od 7. do 15. lipnja održavao se festival Vestalija u čast Veste, božice zemlje. U to vrijeme udatim ženama bi bilo dozvoljeno ući hramove u kojima su boravile Vestalke, Vestine svećenice koje su palile i čuvale vatru.

Slavljenje početka ljeta nije vezano samo uz usjeve i zaštitu od zlih duhova.

Kod Kelta je ovaj period u godini također bio vezan uz ljubav i vjenčanja. Nakon što bi u mjesecu svibnju proslavili praznik Beltaine koji predstavlja ljubavno sjedinjenje muškog i ženskog principa, mjesec lipanj bi tradicionalno bio rezerviran za mjesec "zemaljskih" vjenčanja. Hrana na bazi meda bila bi tradicionalno jelo za mladence, a prvi i jedini puni mjesec u mjesecu lipnju nazivao bi se "Medeni mjesec", odakle se vjeruje da pojam medeni mjesec zapravo i vuče svoje podrijetlo.

summer grass
Prije Ivanja, odnosno praznika Sv. Ivana, staroslavenski običaj vezan uz početak ljeta zvao se "Noć Kupala". Ovim praznikom slavila se pobjeda svjetla nad tamom, a ujedno je to bila i slavenska noć ljubavi i zaljubljenih.

Kod gotovo svih staroslavenskih naroda bog sunca zvao se Dažbog. Prema mitologiji njegov otac Svarog, vrhovni bog neba, ustupio mu je svoje mjesto na nebu kako bi mogao sjati na Zemlju. Osim što je bio štovan kao bog Sunca, Dažbog je također bio i bog prirode, pomoći, bogatstva, ali i plodnosti i vjenčanja. Imao je dvije žene: Moranu i Živu. Dažbogov rastanak od Morane simbolizirao je ujedno i završetak zime.

Za vrijeme Ivanjske noći odnosno najkraće noći u godini, vjerovalo se kako cvijeće i biljke koje se prikupe u toj noći imaju ljekovitu i zaštitnu moć. Zbog najdužeg dana biljke koje upijaju svjetlost smatraju se izuzetno korisnima, a krijesovi koji su se palili u toj noći štitili su urode, stoku i ljude od svih nevolja.

Pojavom kršćanstva ovi običaji se polako gube, ali uglavnom ostaju sačuvani kroz kršćansko ruho. Tako danas imamo praznik Svetog Ivana Krstitelja, odnosno u narodu popularno kao Sveti ivan ili Ivanje. Ivanje se slavi 24. lipnja i na ovaj praznik se također pale krijesovi i vatra. Tako je mnogim turistima koji dođu ljetovati u Dalmaciju, kada prolaze kroz neka naselja, čudno da usred tolikih temperatura narod pali vatru. Razlog je slavlje Svetog Ivana, koje se održava nekoliko dana nakon službenog početka ljeta, kao što se i Božić slavi nekoliko dana nakon početka zime. Primjerice, u srednjem vijeku blagdan Sv. Ivana nazivali su i ljetni Božić.

Mnoga filozofska i pjesnička djela napisana su u slavu Ivanja, a jedno od poznatijih je "San Ivanjske noći" Williama Shakespearea". Djelo je napisano između 1590. i 1596. godine i vjeruje se da je napisano za kraljičinu proslavu blagdana Sv. Ivana Krstitelja.

Ljetni solsticij u moderna vremena

Iako je kroz povijest ovaj praznik poprilično zaboravljen, danas se prvi dan ljeta slavi u mnogim dijelovima zemaljske kugle, a posebice u Danskoj, Švedskoj, Finskoj, Norveškoj, Latviji, Estoniji i Litvi. Primjerice, u Švedskoj je Ivanjska noć najvažniji praznik nakon Božića. Ovom prigodom pale se velike logorske vatre, prijatelji se okupljaju i pjevaju se tradicionalne narodne pjesme.

summer sea
Za narode koji žive na dalekom sjeveru, ljetni solsticij predstavlja i jednu pozitivnu promjenu jer dan traje mnogo dulje nego inače. Za trajanja zimskog solsticija noć traje veoma dugo, stoga to razdoblje zna biti dosta opterećujuće, a ponekad i depresivno. O tome govori i činjenica da mnogi stanovnici Norveške redovito piju vitamin D kako bi održali zadovoljavajuće zdravstveno stanje te nadoknadili nedostatak sunčeve svijetlosti.

S druge pak strane, početkom ljetnog solsticija dan u Norveškoj traje oko 20 sati, a noć nešto manje od 4 sata i više nalikuje na sumrak nego na pravu noć. Ovaj dio godine popularno se naziva Middnattsol ili ponoćno sunce.

Od sredine svibnja pa do kraja srpnja, nebo iznad sjeverne Rusije postane tamno tek poslije ponoći, a noć zapravo izgleda kao suton koji se pretvara u zoru. Tako u mnogim turističkim aranžmanima u Rusiji možete pronaći ponude koje se odnose na ovo doba godine, a jedna od njih je i "Bijele noći u Sankt Peterburgu".

Jedan od najpopularnijih događaja na ljetni solsticij vjerojatno je okupljanje u Stonehengeu u Engleskoj. Svake godine na ovom mjestu okuplja se veliki broj štovatelja keltske i druidske kulture, gdje slave ljetni solsticij odnosno početak ljeta.

Širom Hrvatske se na Ivanje ili Ivandan pale krijesovi održavajući staru tradiciju. Najstarija manifestacija datira iz 1779. godine, a održava se u Karlovcu pod nazivom Ivanjski krijesovi. Na obalama Kupe uz bogat program i paljenje krijesova, priređuje se i vatromet. Ljetni solsticij u Hrvatskoj se slavi i kod ljubitelja astrologije. U svjetski poznatoj zvjezdarnici u Višnjanu na ovaj dan se okupljaju zaljubljenici u astrologiju te uz zvukove bubnjeva ispraćaju stare zrake sunce te dočekuju nove.

Proslavite ljetni solsticij

Iako nisu imali mikroskope i suvremenu tehnologiju, drevni narodi su dobro znali kakav utjecaj sunce i priroda općenito imaju na njihov svakodnevni život. Budući da su svijet oko sebe doživljavali intuitivno, njihova prisnost sa prirodom nije im ostavljala drugu mogućnost nego da ju štuju. Osim štovanja sunca kao božanstva, stari narodi su vjerojatno i intuitivno znali da im ono donosi ne samo religijsko ispunjenje već i dobro zdravlje i dug život.

Danas je znanstveno općepoznato kako sunce pozitivno utječe gotovo na sve aspekte ljudskog zdravlja kao i kvalitetu života općenito. Tako od sunca zavisi mnogo stvari kao što su naš imunitet, raspoloženje, izgled kože, rad srca, kvaliteta kože i kostiju, kvaliteta dišnog sustava itd.

summer