francuska
© ReutersOporbeni političari drže transparente i pjevaju "La Marseillaise" dok francuska premijerka drži govor o mirovinskim reformama
Francuska je na rubu sloma demokracije zbog nepopularnog prijedloga mirovinske reforme predsjednika Emmanuela Macrona.

Oporba upozorava da je guranje reforme bez glasanja u parlamentu poricanje demokracije i priznanje slabosti, a sindikati upozoravaju da je to jednako objavi rata.

Sinoć su na trgu Place de la Concorde u Parizu izbili spontani prosvjedi. Bilo je vatre, a prosvjednici su se sukobili s policijom.


Komentar: Macron je krenuo protiv vlastitog parlamenta i vlastitog naroda, kako bi pokrenuo članak 49.3, u tradiciji svih diktatora. On misli da zna najbolje!
Ovo je odgovor. Na kraju će ljudi izabrati liberté


Uz povike 'ostavka' iz oporbe, francuska premijerka Elisabeth Borne najavila je da će se njezina manjinska vlada pozvati na članak 49.3 francuskog ustava, prema kojem mogu zaobići glasanje.

- Ne možemo se kockati s budućnošću naših mirovina. Ova je reforma nužna, rekla je.

Predsjednik Macron je navodno rekao ministrima na kriznom sastanku u Elizejskoj palači da su financijski rizici preveliki da se reforma ne usvoji, piše Telegraph.

Stranka tvrde ljevice Nepokorena Francuska kao i stranka desnice Marine Le Pen Nacionalno okupljanje tvrde da će poduprijeti prijedlog za izglasavanje nepovjerenja vladi. Dođe li do toga, premijerka će vjerojatno dati ostavku a Macron bi mogao raspustiti parlament.

Ako to pak ne uspije, što je vjerojatniji ishod, oporbene skupine su obećale poništiti reformu podnošenjem žalbe ustavnom vijeću ili traženjem narodnog referenduma, za što je potrebna potpora petine parlamentaraca i desetine stanovništva s pravom glasa, a to je 4,87 milijuna ljudi.

Macron mirovinskom reformom predlaže podizanje dobi za odlazak u mirovinu sa 62 na 64 godine do 2030. godine.

Naizgled bezazlena promjena, za koju Macronov tabor govori da je ključna kako bi se izbjegao kolaps sustava, izazvala je masovnu reakciju javnosti i sindikata.

Dvije trećine Francuza podupire masovne prosvjede koji se događaju od početka siječnja.

Glasovanje u parlamentu trebalo se dogoditi danas poslijepodne, no bilo je toliko neizvjesno da ga je premijerka Borne odlučila zaobići.

- Ne možemo riskirati propast nakon 175 sati parlamentarne rasprave, rekla je.

Sudbina prijedloga zakona bila je u rukama oko 60 zastupnika iz oporbene stranke Republikanci, no deseci njih su se odlučno protivili reformama.

Poraz vlade bio bi velik neuspjeh za Macrona, manje od samo godinu dana nakon što je osigurao svoj drugi predsjednički mandat. Macron je u srijedu navečer rekao da će dopustiti donjem domu parlamenta da glasa o tekstu, no nakon kriznih razgovora u četvrtak ujutro, promijenio je mišljenje.


Komentar: Macron se poziva na članak 49.3 francuskog Ustava, koji dopušta vladi da jednostrano donese bilo koji zakon bez glasovanja.U parlamentu su već počeli prosvjed protiv Macronove odluke. Zastupnici su himnom zaglušili govor premijerke.


Navodno je ministrima rekao da smatra kako su
financijski i gospodarski rizici preveliki da ne bi progurao reformu bez glasanja. Dodao je da će se demokracija poštivati te da će se glasovati o nepovjerenju vladi.
Marine Le Pen pak njegovu odluku smatra priznanjem potpunog neuspjeha te poziva na ostavku premijerke Borne.
- Pozivanje na članak 49.3 u posljednji trenutak izvanredan je znak slabosti. Ona mora otići, rekla je Le Pen.
Mathilde Panot, čelnica ljevičarske skupine Nepokorena Francuska, kaže da
Macronov potez znači da ovaj zakon nema legitimiteta i da njegova uporaba označava zabrinjavajuću autoritarnu prekretnicu.
Odmetnuti republikanac Aurélien Pradel smatra da je odluka o zaobilaženju parlamenta znak da je Francuska na rubu demokratske propasti. Bilo je kritika i iz smjera Macronove stranke.
- Trebali smo prijedlog dati na glasanje. Dugujemo to oporbi, onima koji su svoje neslaganje uvijek pokazivali na miran i dostojanstven način. Poraz ili pobjeda, to bi ipak bila demokracija, rekao je Eric Bothorel dodavši da osjeća nešto između razočarenja i ljutnje.
Ankete javnog mnijenja pokazale su da se osam od deset ljudi protivi donošenju zakona na ovakav način, dok sve veći broj ljudi gubi vjeru u francusku demokraciju, kaže stručnjak za javno mnijenje Antoine Bristielle.
francuska
© Aurelien Morissard/APTisuće prosvjednika izašle su na ulice Pariza početkom ovog tjedna
Macronova se vlada već desetak puta u posljednjih nekoliko mjeseci pozvala na članak 49.3 kako bi se usvojio proračun i neki drugi zakoni, no ustavni stručnjaci ističu da je veoma neobično, čak i neregularno, ne staviti reformu ovakvih razmjera na glasovanje.

Sindikati su ranije upozorili da bi pribjegavanje ovom načinu potaknulo radikalnije prosvjede nakon višetjednih štrajkova i mirnih prosvjeda.

Čelnik Socijalističke stranke Olivier Faure rekao je da bi moglo doći do nekontroliranog bijesa, a prosvjednici okupljeni ispred parlamenta već su pozivali na generalni štrajk, piše Telegraph.