© ASSOCIATED PRESS
Većina ljudi zbunjena je onim što se naziva svjetskom energetskom krizom - cijene nafte, plina i ugljena vrtoglavo rastu, što dovodi do zatvaranja ključnih industrijskih postrojenja kao što su čeličane, kemijska i aluminijska postrojenja. Bidenova administracija i EU inzistiraju da su Putinove i ruske vojne akcije u Ukrajini uzrok svemu. Ovo nije istina. Energetska kriza dugo je planirana strategija zapadnih korporativnih i političkih krugova za uništavanje industrijske ekonomije u ime distopijskog plana zvanog Zelena energija. Korijeni su položeni mnogo prije veljače 2022., kada je Rusija započela vojne operacije u Ukrajini.
U siječnju 2020., uoči ekonomski i socijalno katastrofalnih zatvaranja ljudi i poduzeća, Larry Fink, izvršni direktor Blackrocka, najvećeg investicijskog fonda na svijetu, poslao je pismo Wall Streetu i direktorima najvećih korporacija o budućnosti investicionih tokova. U tom dokumentu, skromno nazvanom "Temeljno preoblikovanje financijskog poslovanja", Fink, koji upravlja fondom koji je u to vrijeme raspolagao s oko sedam tisuća milijardi dolara, nagovijestio je radikalnu promjenu korporativnog načina ulaganja. Planirano je da novac postane "zelen". Fink je objavio:
"U bliskoj budućnosti - i to prije nego što mnogi očekuju - doći će do značajnog kretanja kapitala... Rizik povezan s klimom predstavlja rizik i za ulaganja... Svaka vlada, tvrtka i svaki dioničar moraju se uhvatiti ukoštac s klimatskim promjenama."[1]
Blackrockov novi plan
U zasebnom pismu klijentima BlackRocka, Fink je iznio novi plan za ulaganje kapitala. Objavio je da će Blackrock izaći iz određenih ulaganja u industrije s visokom emisijom ugljika poput termoelektrana, najvećeg izvora električne energije za SAD i mnoge druge zemlje. Dodao je da će Blackrock razmotriti nova ulaganja u naftu, plin i ugljen u smislu njihove usklađenosti s planom "održivosti" Ujedinjenih naroda do 2030. godine.
Fink je jasno dao do znanja da će najveći svjetski investicijski fond prestati ulagati u industriju nafte, plina i termoenergetike. "S vremenom", napisao je Fink, "tvrtke i vlade koje ne reaguju na zahtjeve dioničara i ne uzimaju u obzir rizike održivosti suočit će se sa sve većim podozrenjem tržišta, što će dovesti do poskupljenja kapitala", dodajući: "Klimatske promjene postale su ključni čimbenik u dugoročno planiranje poduzeća... nalazimo se na prekretnici prema temeljnoj transformaciji financijskog poslovanja."[2]
Od tog trenutka, takozvana ESG ulaganja (Environmental, Social, Governance) i financijsko kažnjavanje tvrtki koje emitiraju ugljični dioksid u svom poslovanju, poput Exxon Mobila , postala su glavna moda među hedge fondovima, bankama s Wall Streeta i investicijskim fondovima uključujući State Street i Vanguard. Takva je moć BlackRocka. Fink je uspio ugurati četiri nova člana u upravni odbor Exxon Mobila, koji su obećali da će raditi na okončanju poslovanja tvrtke na polju nafte i plina.
Pismo sudbine
Finkovo pismo iz siječnja 2020. bilo je objava rata financijskog sektora konvencionalnoj industriji nafte i plina. Blackrock je bio jedan od osnivača Specijalne jedinice za praćenje financijskih poslova u svjetlu klimatskih promjena (TCFD, Task Force on Climate-related Financial Disclosures) i jedan od potpisnika UN-ovih Načela za odgovorno ulaganje (PR, Principles for Responsible Investing), koji se sastoji od mreže ulagača s potporom Ujedinjenih naroda, koji nameću ulaganje "bez ugljika" (zero carbon) primjenom iznimno korumpiranog ESG-a kriterijima, odnosno uvođenjem tih faktora u investicijske odluke.
Ne postoji objektivna kontrola krivotvorenih podataka o ESG- u tvrtke. Blackrock je također potpisao Vatikansku deklaraciju iz 2019. kojom se promiče financijska kazna za emisije ugljika. Godine 2020. Blackrock se pridružio i Klimatskoj akciji 100 (Climate Action 100), koaliciji od gotovo četiri stotine investicijskih fondova koji su upravljali kapitalom od četrdeset tisuća milijardi dolara.
S tim sudbonosnim pismom izvršnim direktorima iz 2020., Larry Fink je pokrenuo golemu prodaju svjetske industrije nafte i plina vrijedne više milijardi dolara. Valja napomenuti da je Fink imenovan u Upravni odbor distopijskog Svjetskog ekonomskog foruma Klausa Schwaba, koji je u lipnju 2019. potpisao okvirni sporazum o strateškom partnerstvu s Ujedinjenim narodima kako bi se ubrzala provedba Plana 2030. U lipnju 2019. Svjetski ekonomski forum i Ujedinjeni narodi potpisali su strateški partnerski okvir za ubrzavanje provedbe Agende 2030. Svjetski ekonomski forum ima platformu Strateško izviđanje (Strategic Intelligence) koja uključuje 17 ciljeva održivog razvoja Agende 2030.
U svom pismu iz 2021. Fink je pojačao napad na naftu, plin i ugljen. "S obzirom na kritičnu ulogu energetske tranzicije na izglede za rast bilo koje tvrtke, tražimo od tvrtki da objave planove za usklađivanje svojih operacija s ekonomijom bez ugljika", napisao je Fink. Jedan zaposlenik Blackrocka izjavio je na nedavnoj energetskoj konferenciji da "gdje ide Blackrock, ići će i ostali."[3]
U samo dvije godine, do 2022. godine, procjenjuje se da su ulaganja u istraživanje i eksploataciju nafte i plina u svijetu smanjena za više od tisuću milijardi dolara. Vađenje nafte je skupo, a uskraćivanje ulaganja Blackrocka i drugih investitora s Wall Streeta znači lagano odumiranje te industrije
Predsjednik po volji Blackrocka?
Na početku svoje predsjedničke kampanje, Biden je imao sastanak iza zatvorenih vrata s Finkom krajem 2019., koji je navodno rekao tadašnjem predsjedničkom kandidatu: "Ovdje sam da pomognem." Nakon tog sastanka kandidat Biden je izjavio: "Riješit ćemo se fosilnih goriva..." U prosincu 2020., čak i prije preuzimanja dužnosti, Biden je imenovao direktora održivog ulaganja Blackrocka Briana Deesa za pomoćnika američkog predsjednika i direktora nacionalnog gospodarskog vijeća. S te je pozicije Dees, koji je s Obamom odigrao ključnu ulogu u izradi Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015., tiho oblikovao Bidenov rat protiv energetskog snabdijevanja.
To je značilo katastrofu za industriju nafte i plina. Od prvog dana 2021. Finkov čovjek Dees pripremio je popise mjera usmjerenih protiv naftne industrije, koje je novi predsjednik Biden potpisao u obliku izvršnih naredbi, čime su one stupile na snagu. To je uključivalo zatvaranje ključnog naftovoda Keystone, koji je trebao isporučivati 830.000 barela dnevno iz Kanade u teksaške rafinerije, te ukidanje dozvola za bušenje nafte na Aljasci. Biden je također vratio SAD u Pariški klimatski sporazum koji je Dees ispregovarao za Obamu 2015., a iz kojeg se Trump povukao.
Istog dana Biden je pokrenuo tzv "društveni trošak emisija ugljika", koji nameće kaznu industriji nafte i plina od 51 dolara po toni emitiranog ugljičnog dioksida. Sam taj potez, izveden isključivo preko izvršne vlasti, bez suglasnosti Kongresa, predstavlja ogroman porez na ulaganja u naftnu i plinsku industriju u SAD-u, zemlji koja je samo dvije godine prije bila najveći proizvođač nafte u svijetu. svijet.[4]
Agresivni propisi
Što je još gore, Bidenovi agresivni ekološki propisi i BlackRockovi ESG investicijski kriteriji smanjuju kapacitet rafinerija u SAD-u. Ako nema rafinerija, nije bitno koliko ćete nafte povući iz strateških rezervi. U prve dvije godine Bidenova mandata SAD je smanjio dnevni kapacitet za oko milijun barela, dijelom i zbog pada potražnje tijekom pandemije Covida-19, što je najbrži pad u povijesti SAD-a. To smanjenje kapaciteta je trajno. Tijekom 2023. planirano je trajno smanjenje kapaciteta za još 1,7 milijuna barela dnevno, kao rezultat Bidenovih propisa i rezova ulaganja koje su nametnuli Blackrock i Wall Street.[5]
Navodeći golemo smanjenje ulaganja Wall Streeta u naftnu industriju i Bidenove propise protiv nafte, izvršni direktor Chevrona rekao je u lipnju 2022. da ne vjeruje da će se u SAD-u ikada izgraditi još jedna nova rafinerija.[6]
Larryju Finku, članu povjereničkog odbora Schwabovog Svjetskog ekonomskog foruma, pridružuje se Europska unija. Predsjednica njezine Komisije, notorno korumpirana Ursula von der Leyen, do 2019. bila je članica Uprave Svjetskog ekonomskog foruma, a s te je pozicije imenovana predsjednicom Europske komisije. Njezina prva velika odluka u Bruxellesu bila je progurati plan o nultom ispuštanju ugljenika Fitfor 55, koji je nametnuo visoke poreze na ugljik i druga ograničenja za industriju nafte, plina i ugljena u EU-u znatno prije početka ruskih akcija u Ukrajini u veljači 2022.
Kombinacija utjecaja Finkove lažne agende "Okoliš, društvena odgovornost i korporativno upravljanje" pod Bidenovom administracijom i ludila Europske unije za nultom emisijom ugljika stvaraju najgoru energetsku krizu i inflaciju u povijesti.
___________________________________________________________________________________________
Bilješke:
[1] Larry Fink, Temeljno preoblikovanje financija, pismo izvršnim direktorima, siječanj 2020.
[2] Isto
[3] Tsvetana Paraskova, Zašto investitori okreću leđa projektima fosilnih goriva?
[4] Joseph Toomey, Energy Inflation Was by Design , rujan 2022
[5] Isto
[6] Fox Business, glavni izvršni direktor Chevrona kaže da možda više nikada neće biti izgrađena još jedna rafinerija nafte u SAD-u, 3. lipnja 2022.
Prijevod Stanje stvari
Izvor globalresearch.ca
Komentari čitatelja
na naše novosti