Je li priroda imala udjela u formiranju Velike sfinge?

Staroegipatske piramide već se nekoliko tisućljeća smatraju jednim od najmističnijih mjesta na svijetu - jesu li ih gradili vanzemaljci ili ljudi, kako su građene bez mehanizacije, što se u njima krije - samo su neka od pitanja koja muče povjesničari i svi ljubitelji povijesti..

No, predmet istraživanja nisu bile samo piramide, već i njihov glavni čuvar, monumentalna Velika sfinga. Kako je izgledala prije? Što je trebala predstavljati? Kako se tada zvala? Kako je izgubila nos? Za sada nemamo jedan (i jedini) točan odgovor na ova pitanja, ali barem možemo razumjeti kako je do toga došlo.

Sfinga nije nastala samo uz pomoć ljudskih ruku

Sginga je u dalekoj prošlosti mogla nastati od yardanga, zemljane formacije oblikovane dugotrajnim i ujednačenim djelovanjem vjetra, a tek tada je za finoću korištena precizna ljudska ruka. Za tako hrabru tvrdnju znanstvenici imaju dokaz, odnosno praktični eksperiment koji je pokazao da je teorija potpuno realna.
Stručnjaci koji su se bavili istraživanjem čuvara egipatskih piramida u svom su eksperimentu uspjeli rekreirati vremenske prilike u vrijeme kada je ova skulptura izgrađena. Nakon što su napravili vjernu kopiju mjesta na kojem se spomenik nalazi, izradili su i veliki trapezoidni oblik od mješavine gline i nešto tvrđeg materijala, koji su zatim pod visokim pritiskom prskali mlazovima vode, kako bi imitirali efekt vjetra.
Nakon nekoliko uzastopnih ponavljanja procesa, znanstvenici su dobili oblik koji vrlo podsjeća na siluetu egipatske Velike sfinge. Jedan od autora eksperimenta, Leif Ristorf, objasnio je kako ova jednostavna teorija s velikom vjerojatnošću objašnjava kako je legendarna figura nastala u dalekoj prošlosti, prije oko 4.600 godina.

"Naši rezultati daju jednostavnu teoriju o podrijetlu formacija nalik Sfingi koje nastaju kao rezultat eolske aktivnosti. Danas postoje yardangsi koji izgledaju kao sjedeće ili ležeće životinje, što dodatno podupire našu teoriju", rekao je Leif Rystroff.