Kijev, 2014.
© Wikimedia CommonsKijev, 2014.
Ukrajina proživljava svoje najteže dane s izuzetkom samog početka ruske invazije 24. veljače 2022. godine. Ukrajinski "brod", čini se, tone puno brže nego li je to bilo tko mogao očekivati s obzirom na donedavnu političku retoriku ne samo Kijeva (što je manje važno, jer se od njega drugo i ne može očekivati s obzirom da je neposredna strana u sukobu), već i ključnih zapadnih zemalja i najviših struktura NATO saveza - koji su uvjeravali u sigurnu pobjedu Ukrajine i na slom Putinove vojne kampanje. Štoviše, otvoreno se govorilo o nanošenju strateškog poraza Rusiji.

Stanje na bojišnicama je vrlo teško i ozbiljno, na nekim mjestima i kritično (zapadno od Avdiivke, o čemu više kasnije u tekstu); raste depresivno raspoloženje među stanovnicima, uključujući i glavni grad Kijev nakon propasti ljetne protuofenzive, dodatno pojačano nedavnim gubitkom ključnog i najjačeg vojnog uporišta ukrajinske vojske u cjelini - grada Avdiivke; sve više rastu unutarnje političke borbe i sukobi između vladajuće politike Volodimira Zelenskog i oporbe koja sada vidi svoju šansu za uspjeh i želi se nametnuti kao spasitelj ugrožene ukrajinske državnosti.

Zelenskom, zapravo, ne preostaje ništa drugo nego opirati se na zapadnu pomoć i podršku, i ukazivati na avet ruske agenture svuda oko sebe, koja plete svoju subverzivnu mrežu s ciljem destabilizacije zemlje.

Tajna operacija "Maidan-3"

Upravo ovo posljednje je danas i najaktualnije. Naime, iz Ukrajinske službe sigurnosti - SBU, stiglo je priopćenje, objavljeno na službenom Telegram kanalu, u kojem se pak pozivaju na izjavu Odbora za obavještajne poslove pri predsjedniku Ukrajine - kako raspolažu informacijama prema kojima su ruske tajne službe počele pripremati veliku specijalnu operaciju "Maidan-3".

Navodno je njezina svrha baciti sumnju na legitimitet predsjednika Volodimira Zelenskog nakon 20. svibnja, kada mu istekne predsjednički mandat. U tu svrhu organizirana je kampanja koja bi svoj vrhunac trebala doživjeti u ožujku-svibnju 2024. godine.

"Globalni međunarodni cilj Rusa je smanjiti potporu našoj zemlji od strane proukrajinske koalicije u svijetu", - navodi se u priopćenju spomenutog odbora.

Na medijskoj konferenciji, održanoj u nedjelju, Zelenski je problem od 20. svibnja opisao kao dio plana za kojeg je rekao da ga je Kremlj razvio za destabilizaciju situacije u Ukrajini. Moskva, prema navodima predsjednikovog Odbora za obavještajne poslove, planira širiti paniku i malodušnost među Ukrajincima, posvađati Kijev s njegovim saveznicima i poremetiti isporuke oružja i mobilizaciju.

"Prema planu neprijatelja, u prvoj polovici lipnja bit će potkopana situacija u našoj državi, a zatim će, iskoristivši to, Ukrajini biti nanijet vojni poraz na istoku, to je ključna ideja njihove operacije ", stoji u poruci.

Podsjećam kako Zelenskom mandat službeno prestaje 20. svibnja, ali da se predsjednički izbori neće održati s obzirom da je on uredbom s početka ove godine iznova produžio izvanredno stanje u zemlji, koje produžuje svakih šest mjeseci otkada je počeo rat.

Jača borba za vlast

U međuvremenu u Kijevu jača borba za vlast, iako, realno, protivnici Zelenskog malo što mogu učiniti u ovakvim okolnostima usprkos padu njegove popularnosti nakon neuspjeha posljednjih mjeseci na bojnom polju, a poglavito nakon pada Avdiivke, kao i kontroverznog prijedloga zakona o mobilizaciji koji još uvijek stoji "zamrznut" u Verhovnoj radi i koji je naišao na veliki otpor javnosti ali i oporbenih političkih krugova.

Zelenski je jak onoliko koliko iza njega stoje njegovi ključni zapadni saveznici - prije svega SAD i Bidenova administracija. A oni, barem za sada, na retoričkoj razini podupiru Zelenskog.

Međutim, nikad se ne zna što u pozadini "kuhaju" zapadne obavještajne službe - prije svih CIA, koje razmišljaju unaprijed i koje u obzir moraju uzimati sve opcije razvoja ratnog stanja u toj zemlji, pa tako i one najgore. Ono što svi znaju, Zelenski je - nakon svojih izjava u posljednje dvije godine o sigurnoj pobjedi Ukrajine i oslobađanju svih okupiranih teritorija, a poglavito nakon zabrane svih pregovora s Moskvom o mirnom rješenju što je učinio službenom uredbom 2022. - teško zamisliv u ulozi pregovarača s Vladimirom Putinom makar i uz posredništvo Ukrajini odanih zemalja.

Osim toga Zelenski ima još jedan veliki problem. Ustav zemlje predviđa da se u slučaju ne održavanja izbora ovlasti predsjednika prebacuju na predsjednika Verhovne rade (parlamenta) do izbora novog predsjednika kada to dopuste okolnosti.

Kako navode pojedini ukrajinski izvori, ovu temu, o nelegitimnosti Zelenskog nakon 20. svibnja, sve češće pokreću krugovi oko bivšeg predsjednika Petra Porošenka - inače velikog suparnika Zelenskog još iz doba prije rata.

Ali Porošenko je sve prije samo ne "ruski agent". Oduvijek je bio Putinov veliki kritičar i oponent, a što je najvažnije - bio je i jedan od ključnih protagonista majdanske revolucije u Kijevu 2014. na čijim je krilima, uostalom, premoćno i pobijedio na predsjedničkim izborima godinu dana kasnije.

Zanimljivo je da je Porošenko i sam svoje političke suparnike u vrijeme svog mandata nazivao "ruskim agentima". Očito, ta sintagma najbolje "pali" u visokoj politici u Kijevu, a to će vjerojatno biti još dugo. Samo što u tom slučaju prijeti opasnost da svi političari budu "ruski agenti" i da na kraju više nitko nikom ne vjeruje. A što je najopasnije - da građani više nikom od njih ne vjeruju.

Kako navodi ukrajinski medij Strana, Porošenko je, dok je bio predsjednik, također svoje kritičare ubrajao među "agente Kremlja", "a njegovi politički stratezi 2016. su čak objavili plan "Šatun" koji je navodno razvijen u Moskvi za destabilizaciju stanja u Ukrajini".

Dakle - iver ne pada daleko od drveta, rekao bi mudri narod. Prokušane metode se koriste dok mogu biti korisne odnosno dok ne postane opasno da se njima ne udari glavom o zid.

Hoće li udariti Zelenski ostaje za vidjeti, ali da mu je nije lako - to je sigurno - o čemu svjedoči kako vrlo ozbiljno stanje na bojišnicama, tako i sve samouvjernija Moskva koju previše ne brinu prekjučerašnje Macronove akrobacije sa slanjem NATO-snaga u Ukrajinu.

Jučer je, tako, na upit novinara je li smatra da bi ulazak vojski NATO saveza u Ukrajinu prijetio izbijanjem Trećeg svjetskog rata, Putinov glasnogovornik Dmitrij Pekov - inače odmjeren u svojim izjavama za razliku od primjerice Dmitrija Medvedeva - kazao da, ako se to dogodi, "onda ćemo morati govoriti ne o vjerojatnosti, nego o neizbježnosti izravnog sukoba Rusije i NATO-a".


Ali krenimo redom.


Rusko MVP: Stanje na fronti za Zelenskog je "monstruozno i katastrofalno"

Situacija na fronti za ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog je "monstruozna i katastrofalna", a izjava francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o mogućnosti slanja vojske u Ukrajinu neće pomoći režimu u Kijevu - izjavila je u srijedu glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova.
"Ništa vas ne može spasiti: ni otvorene laži uz minimiziranje gubitaka, ni samohvale. Ljudi shvaćaju da su izdani i prevareni." , ... " da se građani tjeraju na klanje".
"Je li ova (Macronova) izjava postigla ikakav (po Ukrajinu pozitivan) učinak? Upravo obrnuto," - rekla je Zaharova i dodala kako je uslijedio niz izjava predstavnika zemalja NATO-a i njegovih struktura da ni na koji način ne razmatraju slanje trupa u Ukrajinu.

Nuklearna velesila

Slično mišljenje zauzeo je i ukrajinski medij Strana. On danas podsjeća kako su "svi čelnici vodećih zapadnih zemalja izjavili da se vojske NATO-a nikada neće boriti protiv Rusije u Ukrajini te da se prijetnja izravnog sukoba između Saveza i Ruske Federacije mora izbjeći na bilo koji način.
"Ista stvar (sprječavanje izravnog sukoba) također je navedena kao glavni motiv za kašnjenja ili potpuna odbijanja isporuke raznih zapadnih oružja Ukrajini. I to se nije dogodilo zato što su na čelu vodećih zemalja NATO-a ruski špijuni, već iz vrlo očitog razloga: Rusija je vlasnik najvećeg svjetskog nuklearnog arsenala, pa stoga izravan sudar s njom od strane Saveza stvara iznimno veliku prijetnju rata nuklearnim oružjem uz međusobno uništavanje. Štoviše, Moskva na različitim razinama stalno jasno daje do znanja kako će u slučaju rata s NATO-om, zbog apsolutnog nesrazmjera potencijala konvencionalnog naoružanja Saveza i Ruske Federacije, Rusija odmah upotrijebiti nuklearno oružje." - piše ukrajinski medij
Pritom podsjeća da se "slično nagovještavalo i za slučaj da u rat ne uđe cijeli Savez, nego neke njegove članice". "Moskva je također jasno dala do znanja da bi se ovom opcijom to smatralo objavom rata sa svim posljedicama koje iz toga proizlaze". - navodi Strana.

Ruska strateška raketa Sarmat;Sarmat
© Wikimedia CommonsRuska strateška raketa Sarmat;Sarmat
Rusi se probijaju zapadno od Avdiivke kao kroz sir

Ovaj ukrajinski izvor iskoristio bih i za prikaz najnovijeg stanja na tamošnjim bojišnicama. U njemu se navodi kako ruske trupe nastavljaju napredovati zapadno od Avdiivke.

Ukrajinske oružane snage potvrdile su danas da su se povukle iz sela Severnoe i Stepnoe. Ovo je izjavio glasnogovornik postrojbe Tavria, Dmitro Lihovoj. A zapovjednik Oleksander Tarnavskij rekao je da je linija obrane "stabilizirana" u područjima Tonenkoe, Orlovka i Berdihi.

Prethodno su informaciju o gubitku još dva sela objavili ruski telegram kanali, a potom i ukrajinski.

U isto vrijeme, prema navodima ukrajinskog kanala Deep State, Tonenkoye (gdje je situacija, prema Tarnavskom, stabilizirana) potpuno je u sivoj zoni. To stvara izravnu prijetnju Orlovki s juga - podsjetimo, na sličan je način izgubljeno Lastočkino, koje je "odsječeno" s bokova - navodi Strana.

Ukrajinski vojni časnici brzo napredovanje Ruske Federacije u avdiivskom smjeru objašnjavaju nedostatkom obrambene linije u ukrajinskim oružanim snagama.

"Nema riječi. Praznina: ovdje u Kijevu vrhovni zapovjednik govori jedno, ali na fronti se događa nešto sasvim drugo. Želim reći: iza Avdiivke, nikakve terenske linije utvrda nisu izgrađene... Vidio sam naše vojnike usred polja kako ih napadaju ruske bespilotne letjelice." , rekao je glavni urednik Cenzora Jurij Butusov.

"Ako vlasti ne mogu pronaći graditelje koji će izgraditi barem osnovne linije pozadinske obrane, ako ne mogu pronaći inženjere za održavanje moderne opreme, bespilotnih letjelica, senzora, komunikacija, ako ne mogu pronaći radnike i tehnologe za proizvodnju streljiva, onda nikada neće biti dovoljno napada zrakoplova", dodao je novinar - piše Strana.

Dalje nastavlja kako ukrajinski mediji "također pišu kako nema gotovo nikakve zaštite od KAB-ova - upravljanih bombi Ruske Federacije, iako je danas zapovjedništvo zračnih snaga objavilo obaranje dva ruska bombardera".

"Sudeći po intenzitetu borbi, avdiivski smjer sada je glavni pravac za ruske trupe. ... Vjeruje se da Rusi, napredujući iz Avdiivke, pokušavaju ući u operativni prostor kada mogu odlučiti kamo dalje napredovati - točno do granica regije Donjeck (to jest, prema Selidovu ili Pokrovsku) ili stvoriti prijetnju na položaje ukrajinskih oružanih snaga, primjerice, na jugu Donbasa u području Kurahova i Krasnogorovke."

Pritom isti medij napominje kako "postoji jedan smjer ruske ofenzive koji je potencijalno opasan za Oružane snage Ukrajine - prema Oćeretinu, sjeverozapadno od Avdiivke". Ovaj grad se nalazi na dominantnom brežuljku i njegovo zauzimanje od strane Rusa otežat će ukrajinskim oružanim snagama održavanje novih obrambenih linija sjeverno i zapadno od Avdiivke."

Ja bih ovdje dodao kako je posebno opasno stanje po ukrajinsku vojsku u zoni Časiv Jar, zapadno od Bahmuta. To je posljednje veliko uporište ili obrambena struktura ukrajinskih snaga u toj zoni, čijim bi se gubitkom Rusima širom otvorila vrata za brzi prodor prema ključnoj i posljednjoj velikoj aglomeraciji na sjeverozapadu Donjecke regije (DNR, rus.) Kramatorsk-Slavjansk.