
Finska se pridružila NATO-u u travnju 2023., napustivši desetljećima dugu politiku neutralnosti. Gotovo odmah započela je pregovore o Sporazumu o obrambenoj suradnji (DCA) sa SAD-om i potpisala ga prošlog prosinca.
Za izradu nacrta ratifikacijskog protokola osnovana je radna skupina pod vodstvom Ministarstva vanjskih poslova. Oni su u četvrtak službeno poslani u Sabor na očitovanje, priopćilo je ministarstvo.
"Radna skupina zaključuje da bi DCA ograničio suverenitet Finske, zbog čega bi prihvaćanje sporazuma od strane parlamenta zahtijevalo dvotrećinsku većinu danih glasova", navodi se u priopćenju ministarstva. Parlament ima rok do 12. svibnja za očitovanje o nacrtu prijedloga.
DCA daje američkoj vojsci pristup 15 vojnih baza u Finskoj i dopušta raspoređivanje vojne opreme i zaliha na finskom teritoriju, kao i slobodno kretanje američkih zrakoplova, brodova i vozila. Pripadnici američke vojske i objekti koje koriste također bi dobili posebnu pravnu zaštitu.
Kada je DCA potpisan, finski ministar obrane Antti Hakanen rekao je da je to "jamstvo najveće svjetske vojne sile da će nas braniti".
Ruski predsjednik Vladimir Putin odgovorio je rekavši da je Helsinki ranije imao srdačne odnose s Moskvom i da nije imao nikakvih sporova, teritorijalnih ili drugih, ali je ipak odlučio stati na stranu bloka predvođenog SAD-om.
"Nije bilo problema. Sada će biti", rekao je Putin u prosincu. "Sada ćemo stvoriti Lenjingradsku vojnu oblast i tamo koncentrirati određene vojne jedinice.
Komentar: Kao što se već događalo, iskorak iz EU u NATO bio je pitanje vremena. Finska vlada uspjela je prodati koncept pridruživanja NATO-u, sljedeće je poboljšati razinu podređenosti, dopustiti SAD-u da radi više od onoga što želi unutar Finske, prelazeći tako od običnog vazala do potpunije okupirane države. Finska nije jedina, donekle slični sporazumi sklopljeni su između SAD-a i ostalih nordijskih zemalja.