Seksualni odnos između ljudi i neandertalaca zbio se prije 100.000 tisuća godina, 60.000 godina prije nego što se mislilo
Prva ljubav između neandertalaca i ljudi rasplamsala se prije 100.000 godina, tvrde znanstvenici, što upućuje na to da je dio modernih ljudi napustio Afriku mnogo ranije nego što se dosad znalo.

"Pronašli smo tragove drevnih gena modernih ljudi kod njihovih neandertalskih predaka iz Sibira, što ukazuje na to da su rani moderni ljudi napustili Afriku negdje u to doba", rekao je Sergi Castellano iz Instituta za evolucijsku antropologiju Max Planck u Njemačkoj.

Međunarodna skupina znanstvenika do tragova ljudskih gena došla je analizirajući genom neandertalca pronađen u špilji u Altajskim planinama u Sibiru.
Seksualni odnos između ljudi i neandertalaca zbio se prije 100.000 tisuća godina, 60.000 godina prije nego što se mislilo

Znanstvenici su do tragova ljudskih gena došli analizirajući genom neandertalca (leđna kost na slici) pronađen u špilji u Altajskim planinama u Sibiru

Studija objavljena u srijedu u časopisu Nature sadrži dvije iznenađujuće informacije. Prva je da se prvi seksualni odnos između dviju vrsta zbio prije 100.000 tisuća godina, odnosno 60.000 godina prije nego što je dosad bilo poznato. No to ne bi bilo moguće da dio modernih ljudi nije migrirao iz Afrike desecima tisuća godina ranije nego što je općeprihvaćeno.
Seksualni odnos između ljudi i neandertalaca zbio se prije 100.000 tisuća godina, 60.000 godina prije nego što se mislilo

Ovaj dijagram pokazuje scenarij križanja između ljudi i neandertalaca. DNK neandertalca i DNK današnjih ljudi izvan Afrike potječe od križanja koja su se dogodila od 47.000 - 65.000 godina (zelena strelica). Moderni ljudski DNK je vjerojatno posljedica ranijeg kontakta prije 100.000 godina (crvena strelica)
"Moderni čovjek koji je utjecao na gene Altajskog neandertalca morao je doći iz grupe koja je napustila Afriku mnogo prije onih ljudi koji su naselili Europu i Aziju", rekao je Castellano.

Ali o tim ranim putnicima autori studije malo znaju. "Znamo da su se relativno rano odvojili od matice u Africi te da je njihova seksualna reprodukcija s neandertalcima počela prije 100 tisuća godina. To je prvi genetski trag modernog čovjeka izvan Afrike", naglašava Castellano, ali i napominje da se radi o neizravnim dokazima jer nisu pronađeni ostaci tih ljudi.

Nastariji fosil homo sapiensa u Europi star je 45.000 godina.