Događaji u Jermeniji su dio strategije hibridnog rata koji SAD vode protiv Rusije
© Reuters
Teroristi koji su okupirali policijsku stanicu u Jerevanu zahtevaju ustupke od vlasti. Pet taoca je još uvek u njihovim rukama.

Zamenik šefa jermenske policije, major-general Vardan Jegijazarijan i zamenik šefa policije Jerevana, pukovnik Valerij Osipjan, nalaze se među taocima. Grupa radikalnih ekstremista je neuspešno pokušala da se pridruži teroristima u ponedeljak.

U noći između subote i nedelje, policijska stanica u prestonici Jermenije je okupirana od strane terorista grupe „Ustavni parlament“. Oni zahtevaju oslobađanje njihovog lidera Džiraira Sefilijana koji je uhapšen zbog optužbi da je ilegalno nabavio i posedovao oružje. Jedan policajac je ubijen tokom opsade zgrade.

Džirair Sefilijan je poreklom iz Libana a stigao je u Jermeniju kako bi učestvovao u ratu u Karabahu početkom devedesetih godina. On ima iskustva u borbi, a u Karabahu je postao jedan od najpoznatijih vojnih lidera kog podržavaju Jermeni u dijaspori i ratni veterani Karabaha. On grubo kritikuje zvanični stav Jerevana o pitanju Karabaha i poziva na rat protiv Azerbejdžana. On je 20. juna 2016. godine uhapšen zbog sumnje da je krijumčario i posedovao oružje.

Sefilijan je stvorio radikalnu opozicionu organizaciju „Ustavni parlament“. On se 2015. godine pridružio odboru opozicione kampanje „Nova Jermenija“ koji je pokušao da sprovede obojenu revoluciju pod izgovorom da su vlasti pokrenule referendum za prelazak na parlamentarni oblik vlasti.


Događaji u Jermeniji su dio strategije hibridnog rata koji SAD vode protiv Rusije
© asbarez.comRafi Hovaisijan
Na čelu opozicije se nalazi Rafi Hovaisijan koji je na predsedničkim izborima 2013. godine dobio više od 36% glasova. On se rodio i živeo 31 godinu u SAD. Nakon raspada SSSR, Rafi Hovanisijan je postao ministar spoljnih poslova Jermenije. „Nova Jermenija“ aktivno koristi problem Karabaha da primora vlast da napusti svoj položaj.

Snage povezane sa opsadom policijske stanice (Nova Jermenija) organizovale su ranije proteste protiv ruske vojne baze u Jermeniji, podržavale su prevrat u Ukrajini i aktivno su učestvovale u protestima u jermenskoj prestonici prošlog leta. Oni su usko povezani sa američkom ambasadom i Sorosovom fondacijom Otvoreno društvo u Jermeniji.

Događaji u Jermeniji su deo strategije hibridnog rata koji SAD vode protiv Rusije. Cilj jeste menjanje vlasti ili politike u Jermeniji na vlast ili politiku koja manje odgovara Rusiji. Trenutno ruska vlada pokušava da pronađe neku vrstu kompromisa između Jermenije i Azerbejdžana kako bi osigurala mir na duže vreme, ali to naravno zahteva ustupke sa jermenske strane. U međuvrmenu, SAD koriste svoje agente da utiču na Jermeniju i Azerbejdžan kako bi odložili mir i započeli rat u koji bi nesumnjivo bile uvučene Rusija i Turska.

Aktivnosti oružanih ekstremista su prirodni element ove strategije hibridnog rata. Nedavni napad ima nekoliko ciljeva: pritiskanje jermenskog vođstva da se spreči kompromis povodom Karabaha, stvaranje simpatija prema ekstremističkim elementima koje će kasnije biti iskorišćene za pokretanje obojene revolucije, korišćenje vojnih operacija da bi se pokazala slabost vlasti i nesposobnost kontrolisanja situacije i jačanje opozicionog sentimenta.