Slika
Intervencija Saudijske Arabije i njenih saveznika protiv šiitskih Houti milicija u Jemenu prijeti da preraste u sukob širih razmjera i može imati nesagledive posljedice za međunarodnu stabilnost.

Naime, jučer je zrakoplovstvo Saudijske Arabije pokrenulo zračne udare na položaje Houti milicija u Jemenu, a vojnu kampanju su podržali SAD, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein, Katar, Kuvajt, Jordan, Sudan, Pakistan, Maroko i Turska, ali i Egipat.

Saudijskoj agresiji na Jemen su se otvoreno usprotivili Rusija i Iran, a libanonski šiitski pokret Hezbollah je pozvao Saudijsku Arabiju i njezine saveznike da "odmah i bezuvjetno obustave agresiju na Jemen", te naglasio da se u stvari radi o "saudijsko-američkoj agresiji na jemenski narod i da ova avantura regiju vodi prema još većim napetostima".

Iran je upozorio Saudijsku Arabiju da će nastavak vojne kampanje protiv Jemena skupo koštati arapsko kraljevstvo.

"Saudijska Arabija će opeći prste u Jemenu", izjavio je predsjedavajući za Odbora za vanjsku politiku i nacionalnu sigurnost Irana, Alaeddin Boroujerdi i upozorio "da Saudijska Arabija treba znati da se rat ne može uvijek ograničiti na jednu točku".

Visoki iranski dužnosnik je naglasio da će saudijska agresija protiv Jemena imati ozbiljne posljedice po cijelu regiju i dodao "kako ovim u stvari američka administracija, nakon Iraka, Sirije i Afganistana, nastoji stvoriti još jednu krizu u muslimanskom svijetu".

Al Arabiya je izvijestila da je Saudijska Arabija rasporedila "100 borbenih zrakoplova, 150 000 vojnika i druge postrojbe" za vojnu kampanju protiv Jemena. Operacija je nazvana "Odlučna oluja" (Operation Decisive Storm), a u njoj navodno sudjeluju zrakoplovi Egipta, Maroka, Jordana, Sudana, Kuvajta, UAE, Katara i Bahreina, dok SAD daju "logističku i obavještajnu podršku". Egipat, Pakistan, Jordan i Sudan su spremni sudjelovati i u kopnenoj ofenzivi.


Do sada je u zračnim udarima ubijeno dvadeset civila, a u Sani, glavnom gradu Jemena kojega su zauzele Houti milicije, jučer su protiv saudijske agresije održani prosvjedi na kojima je bio nekoliko desetaka tisuća ljudi.

Saudijski mediji su tijekom pokretanja kampanje priopćili "kako su Houti htjeli upasti u Meku i da bi to i učinili da nije bilo odlučne vojne akcije Saudijske Arabije".

Međutim, stvarnost i nije baš takva kakvom je prikazuju Saudijci, jer Houti, što je istina, ne prihvaćaju politički dijalog s mnogima sa suprotne strane političkog spektra, kao što je na primjer Muslimansko bratstvo, ali prije svega idu protiv zapadnih interesa i interesa nekih arapskih zemalja, a prijetnje nekih njihovih radikalnih pripadnika "kako će zauzeti Meku" su puka fantazija.

Izvori iz regije i ruski izvori su potvrdili su da je jedan iranski brod iskrcao 185 tona oružja u jemenskoj luci Saleef kao pomoć Houti milicijama, a ta je luka izravno povezana s prijestolnicom Sanom.

Turski predsjednik Tayyip Erdogan je potvrdio kako njegova zemlja može pružiti logističku podršku vojnoj kampanji Saudijske Arabije u Jemenu i pozvao Iran i "terorističkih skupina" da se povuku iz zemlje.

Irak se također protivi saudijskoj kampanji u Jemenu, a irački ministar vanjskih poslova, Ibrahim Al-Jaafari, uoči sastanka arapskih ministara vanjskih poslova u egipatskom ljetovalištu Sharm el-Sheikh je izjavio "kako Irak podržava mirni pristup u Jemenu i protivi se ovoj vojnoj kampanji i stranim intervencijama općenito“.

Hamid Aboutalebi, savjetnik iranskog predsjednika Hassana Rohanija za politička pitanja, na svojoj Twitter stranici je postavio retoričko pitanje: "Hoće li napad najbogatijih arapskih zemalja protiv najsiromašnije zemlje u regiji, kao i ubijanje nevinih ljudi koji nemaju što izgubiti, donijeti sigurnost i stabilnost?"

Slika

Saudijski F-15 borbeni avion
Rekao je da je jedan od razloga za napad na Jemen bilo i stvaranje savezništva između Saudijske Arabije i Egipta, koji će se ovako i vojno povezati.

Iranski general Massoud Jazayeri je rekao "kako je napad na Jemen proveden po nalogu Amerike od njenih plaćenika", ali je dodao "kako je Amerika sa saveznicima u svim ratovima koje je pokrenula u posljednjih nekoliko godina naišla na bijedan poraz".

Mansour Haghighatpour, zamjenik šefa iranskog Odbora za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku, upozorio je da je Saudijska Arabija "ušla u močvaru u Jemenu, kockala se i ovu će igru sigurno izgubiti".

Šiitske milicije Houti, koje spadaju u ogranak Zaidi šiitskog islama, dobile su podršku Irana i svrgnule su predsjednika Abd Rabbuha Mansura Hadija i njegovu vladu. Većina obavještajnih dužnosnika vjeruje da je zapadna podrška Hadiju sve donedavno bila marginalna, ali da se to se može promijeniti zbog Saudijske Arabije i koalicije 10 zemalja koja uključuje Egipat i Tursku, dvije zemlje koje imaju simboličku i geopolitički težinu u sunitskom svijetu.

Za sada Houti, koji navodno imaju potporu bivšeg predsjednika Alija Abdullaha Saleha i njegovih snaga, imaju nekoliko mogućnosti za odgovor.

Iranski analitičar Sadollah Zaeri je za Fars News izjavio: "Ansarallah ne mora žurno odgovoriti na saudijsku agresiju. On će pokušati povećati svoju moć kroz dugoročne političke i sigurnosne procese i pokušati spriječiti Saudijsku Arabiju u sljedećim napadima putem sustava protuzračne obrane".

Šiitski izvori u Jemenu prenose kako su jučer oborena dva strana zrakoplova i demantirali su izvješća o desantu saudijskih padobranaca o čemu su pisali neki mediji.

Možda bi, obzirom da se srlja u jedan rat u kojem interese imaju sve regionalne sile (Saudijska Arabija, Iran, Egipat, Turska i, naravno, vječno prisutni Izrael), trebalo malo pojasniti tko je tko u ovom sukobu?

Jemen potresa ozbiljan sukob između pristaša svrgnutog predsjednika Abd Mansura Hadija i Zaidi šiitskih milicija poznatih kao Houti, koji su zauzeli glavni grad i šire kontrolu prema jugu zemlje.

Abd Rabba Mansur Hadi je predsjednik države od 27. veljače 2012. godine i bio je potpredsjednik Jemena od 1994. do 2012. Hadi je naslijedio Alia Abdullaha Saleha, koji je bio predsjednik Jemena od 1990. do 2012., kada je prisilno abdicirao nakon mjeseci prosvjeda koji su potresali zemlju.

Tko su Houti?

Houti su šiitska pobunjenička skupina koja djeluje u sjeverozapadnom Jemenu. Ime pokreta dolazi od prezimena obitelji Al-Houti, a skupinu čine sljedbenici Zaidi ogranka šiitskog islama, koji svoje korijene ima u osmom stoljeću. Unutar šiitskog islama su zaidi najbliži sunitskom islamu. Zaidi čine jednu trećinu stanovništva, pretežito u sjevernom Jemenu i živjeli su u sustavu poznatom kao "imamat" gotovo 1000 godina, sve do 1962.

Pobuna Houtija je počela još 2004. godine na čelu s Husseinom Badr Al-Dinom Al-Houtijem, kada su Houti nastojali dobiti veću autonomiju i zaštitu Zaidi kulturne i vjerske tradicije, što su sunitski muslimani smatrali zadiranjem u njihova prava, prenosi BBC.

Abdul Malik Al-Houti je trenutni lider Houtija, zajedno s braćom Yahiom Al-Houti Badreddinom i Abdul-Karimom Al-Houti Badreddinom. On je vodio pokret nakon smrti svog brata, Huseina Al-Houti Badreddina 2004.

Hussein Al-Houti Badreddin je bio vjerski vođa zaidia i bivši član parlamenta Jemena u razdoblju između 1993. i 1997. Smatra se utemeljiteljem pobunjeničkog pokreta Houtija. Nakon mjeseci borbi, 10. rujna 2004. ministarstvo unutarnjih poslova i obrane Jemena objavljuje njegovu smrt.

Teritorij i sljedbenici

Većina aktivnosti Houtija je usmjerena u Sa'dahu, jednoj od pokrajina u Jemenu koja se nalazi na sjeveru zemlje, na granici sa Saudijskom Arabijom. Procjenjuje se da broj sljedbenika pokreta prelazi 100 000 ljudi.

Dok neki dijelovi jemenskih snaga sigurnosti podupiru predsjednika Hadija, ostali podržavaju njegovog prethodnika Alija Abdullaha Saleha i Houtije. Na jugu, sa sunitskom većinom, predsjednika podržavaju Komitet narodnog otpora i članovi lokalnih plemenskih milicija.

U isto vrijeme, Al Qaeda Arapskog poluotoka (AQAP), također poznata pod imenom Asnar Al-Sharia, protivi se i Houtima i predsjedniku Hadiju. Sukob je dodatno kompliciran kada se krajem 2014. pojavila jemenska skupina povezana s "Islamskom državom" koja je preuzela odgovornost za niz samoubilačkih napada ovog mjeseca u glavnom gradu u Sani.


Komentar: Za bolje razumijevanje ovih samoubilačkih napada pogledajte: SOTT Exclusive: ISIS' curiously contrived conspiracy


Ključni događaji

- U veljači 2010. vlada i pobunjenici Houti pristaju na prekid vatre.

- 2011. godine Houti se pridružuju protestima protiv predsjednika Saleha i koriste politički vakuum da prošire svoje teritorije i kontrolu u Sa'dahu i susjednoj pokrajini Amran.

- Nakon toga, sudjeluju na Konferenciji za nacionalni dijalog, koja se održavala u razdoblju od ožujka 2013. do siječnja 2014. Predsjednik Hadi je u veljači 2014. godine najavio plan da Jemen postane federacija šest regija, što Houti odbijaju.

U siječnju 2015. godine Houti zauzimaju predsjedničku palaču u Sani i službeno preuzimaju vlast. Raspuštaju parlament i najavljuju planove za osnivanje nove privremene skupštine i predsjedničkog vijeća od pet članova koje će vladati do dvije godine. Međutim, sunitska plemena i južni vođe se protive ovom scenariju i upozoravaju da zemlji prijeti eskalacija sukoba.
Slika
© AFP
Jemenski Houthi Ansarullah borci procjenjuju štetu nastalu zračnim napadima saudijskih aviona kod zračne luke glavnog grada Sane, 26. ožujka 2015.
- Krajem veljače 2015. predsjednik Hadi bježi od glavnog grada Sane u Aden, drugi po veličini grad u zemlji i proglašava ga glavnim gradom Jemena. Međutim, kada su se Houti prije nekoliko dana približili Adenu, Hadi bježi u Saudijsku Arabiju.

- Krajem ožujka 2015. Houti uspostavljaju kontrolu nad trećim po veličini grad u Jemenu, Taizom. Ubrzo nakon toga kreću prema Adebu i predsjednik bježi iz grada.

- Predsjednik Hadi traži da arapske zemlje zaustave napredovanje Houtija. Odgovor je koalicija na čelu sa Saudijskom Arabijom, koja je pokrenula zračne napade na položaje Houtija.

Međunarodni kontekst

Osim Saudijske Arabije, jemensku vladu podupiru Bahrein, Katar, Kuvajt, SAD, Egipat, Jordan, Sudan, Pakistan, Maroko, Turska i UAE. S druge strane su Iran, koji je odmah pozvao da se obustave napadi, te Irak, Sirija, Rusija i Hezbollah (libanonski šiitski pokret).

Sukobi u Jemenu u posljednjih nekoliko godina se uglavnom događaju zbog temeljnih problema u nejednakom pristupu vlasti i resursima. Razvoj najsiromašnije zemlje Bliskog istoka otežavaju problemi slabe uprave i korupcija, a resursi se iscrpljuju i zbog neadekvatne infrastrukture. Nezaposlenost, visoke cijene hrane i ograničene socijalne usluge rezultirali su činjenicom da više od 10 milijuna Jemenaca pati od nesigurne prehrane, odnosno, doslovno gladuju.

Nakon svega, zaljevske monarhije na čelu sa Saudijskom Arabijom, umjesto da pomognu Jemenu da nađe zajednički jezik i da se koliko toliko gospodarski oporavi, odgovor je bio "prijetnja da će jemenski šiiti umarširati u Meku i zato ih treba bombardirati".

Čitajući Al Arabiyu, takva se strašna upozorenja nikada nisu čula kada je u pitanju bila jemenska Al Qaeda, a da ne govorimo o strahu kojeg trpe jemenski suniti kojima američke bespilotne letjelice odeđuju kada će živjeti, a kada umrijeti. Jemenski zaidi, odnosno Houti milicije, vjerojatno su mogli "na neki drugi način" iskazati svoje neslaganje sa stanjem u kojem se nalazi država, ali nakon desetljeća borbi i pregovora, potom svrgavanja bivšeg predsjednika i dolaska na vlast Hadija, izgleda da su se odlučili na radikalno rješenje, a ono znači rat, možda i na cijelom Arapskom poluotoku. Ne treba zaboraviti da Houti nisu bahreinski prosvjednici, koji su u ožujku 2011. godine u Manami, dok je na njih išla saudijska vojska, mirno mahali zastavicama. Ukoliko je točna informacija da pokret broji 100 000 ljudi, a vjerojatno jest, onda je to vojska koja će pružiti otpor agresiji, što znači još jedan krvavi rat na Bliskom istoku.

Sayyed Abdul-Malik Al-Houti, lider jemenskog pokreta Ansarullah, upozorava: "Ako se ofenziva razvije u kopnenu invaziju, Jemenci će dokazati da će njihova zemlja za osvajače postati groblje".

"Nećemo prihvatiti da nas zaplaše zločinima, ubijanjem i blokadom. Pozivam sve Jemence da se odupru agresoru, te da intenziviraju medijske i političke aktivnosti kojima moramo suzbiti neprijateljsku propagandu. Nadamo se samo da Egipat neće odigrati negativnu ulogu u Jemenu, ali se isto pitam, ako se mogla dogoditi saudijska agresija na Jemen, čemu služe međunarodne konvencije? U slučaju daljnje ofenzive, sve su opcije otvorene", poručio je Sayyed Abdul-Malik Al-Houti.

Još jedan "proxy war" Washingtona

Za New Eastern Outlook nema uopće sumnje da se i ovdje radi o još jednom "posredničkom ratu" (proxy war) kojeg Washington izaziva po cijelom Bliskom istoku, Europi, pa čak i u dijelovima Azije. Obzirom da ostali nisu uspjeli, ovaj put je na red došao Jemen.

Slika

Obama: "Sve opcije su na stolu"
Koalicija SAD-Saudijska Arabija i jemenski sektaški ekstremisti Al Qaede i takozvane "Islamske države" se okrenula protiv pro-iranskih jemenskih Houti milicija. Američki "soft power" nije dao rezultate i bila je potrebna izravna vojna intervencija. Iako američke vojne snage navodno same nisu uključene u agresiju, tu su zato saudijski borbeni zrakoplovi i kopnena vojska, za New Eastern Outlook piše Tony Cartalucci.

Iako Saudijska Arabija tvrdi "kako kampanju vodi koalicija od 10 zemalja", Saudijci se u stvari samo skrivaju iza "koalicije", kao američka vojska u vrijeme invazije i okupacije Iraka. Saudijska Arabija gura priču o "koaliciji" u uzaludnom pokušaju da agresiji osigura diplomatski legitimitet.

Čak i The New York Times piše kako je "Saudijska Arabija pokrenula napad na Jemen", ali ne primjećuje tih "drugih 10 zemalja".

"Saudijska Arabija je u srijedu navečer priopćila da je pokrenula vojnu kampanju u Jemenu i da, nakon što su pobunjeničke snage preuzele nadzor nad velikim dijelovima zemlje, želi vratiti svrgnutu jemensku vladu", piše NYT.

Zračna kampanja je počela kada se unutarnji sukob u Jemenu počeo pretvarati u posrednički rat između regionalnih sila.

Posrednički rat protiv Irana

Doista, sukob u Jemenu jest posrednički rat, ali ne toliko između Irana i Saudijske Arabije, nego između Irana i Sjedinjenih Američkih Država koje suizabrale Saudijsku Arabiju za svog igrača.

Ovim se opravdava i bijeg američkih snaga iz povijesne baze u Jemenu, jer Washington na ovaj način u nuklearnim pregovorma uvijek može tvrditi "kako nema veze s napadom".

Međutim, iranski interesi u Jemenu su se izravno našli na udaru još tijekom američkog inženjeringa s Arapskim proljećem i pokušajem da se promijeni politički poredak u Sjevernoj Africi i na Bliskom istoku. Tada se pokušao stvoriti jedinstveni sektaški front protiv Irana, koji je kasnije trebao poslužiti u izravnom sukobu s Teheranom. Rat koji bjesni u Siriji je samo jedan dio te velike geopolitičke zavjere, a cilj je bio svrgnuti jednog od najvažnijih regionalnih saveznika Irana i presjeći most između Teherana i Hezbollaha u Libanonu.

I dok se iranski interesi u Jemenu trenutno prikazuju kao "još jedan primjer iranske agresije", na drugoj strani se jasno može dokazati kako Iran ne želi rat sa svojim susjedima.

Čak i američki političari odavno tvrde da iranski utjecaj u cijeloj regiji, uključujući i pomoć naoružanim skupinama, služi isključivo u obrambene svrhe. Međutim, Zapad i njegovi regionalni saveznici uporno pokušavaju okružiti, srušiti i ukinuti sadašnji iranski politički poredak.

Američka korporacija RAND je za američko ratno zrakoplovstvo objavila izvješće još 2009. godine pod naslovom "Opasni, ali nisu svemoćni - Istraživanje dosega i ograničenja iranskih snaga na Bliskom istoku".

Izvješće priznaje da je "iranska strategija uglavnom obrambena, ali napadačka samo u nekim elementima".

"Iranska strategija se temelji na zaštiti od unutarnjih prijetnji režimu, odvraćanju od agresije, obrani domovine ako se agresija dogodi, a ima neke agresivne tendencije u kombinaciji s iranskim regionalnim aspiracijama. Sve je to dijelom odgovor na američku politiku i aktivnosti u regiji, posebno nakon terorističkih napada 11. rujna 2001. Iransko vodstvo vrlo ozbiljno shvaća prijetnju invazije, posebno ako se uzme u obzir da se u otvorenim raspravama u Sjedinjenim Državama često spominje promjena režima i Iran definira kao dio Osovine zla", stoji u izvješću američke korporacije RAND.

Bez obzira na sve, Saudijska Arabija pokušava pronaći opravdavanje za vojnu agresije na Jemen. Unatoč činjenici da SAD saudijskom režimu u ovom trenutku daju "samo" retoričku podršku, diplomatski ili vojno je riječ o zajedničkoj tajnoj oružanoj agresiji, političkoj subverziji i terorizmu s ciljem uspostavljanja zapadne hegemonije u cijeloj regiji na štetu iranskog suvereniteta.

Sjedinjene Države pružaju potporu saudijskim vlastima kako bi dale legitimitet napadu, međutim, SAD i same trpe sve veći deficit vlastitog legitimiteta i vrlo upitnog moralnog autoriteta.

Saudijska Arabija se opasno kocka

Zračni udari na Jemen možda mogu impresionirati promatrače, ali bi pokušaj kopnene operacije mogao naići na žestok otpor. Ako ne osigura brzu pobjedu nad Houti milicijama, Saudijska Arabija ulazi u rizik sukoba koji njena vojska možda neće moći izdržati.

Prerano je reći kako će se ova vojna operacija odvijati i koliko će Saudijci i njihovi američki sponzori daleko ići u pokušaju da ponovno uspostave nadzor u Jemenu. Međutim, Houti imaju operativnu sposobnost ne samo da prežive trenutni saudijski napad, nego da kasnije i ojačaju.

Izvješća govore da su šiitske Houti milicije zarobile jemenske borbene zrakoplove, čime su znatno operativno i strateški ojačali. Na kraju se sukob može proširiti izvan granica Jemena i voditi se na teritoriju Saudijske Arabije, a tada bi se mnogi na Arapskom poluotoku mogli zapitati trebaju li riskirati svoje živote u borbi za zapadne klijentelističke režime ili uzeti komad poluotoka za sebe. Agresija Saudijske Arabije je doista otvorila put za sve moguće scenarije.

Teritoriji pod kontrolom različitih skupina u Jemenu:

Slika