Povelja Kulina Bana najstariji je bosanski državni dokument napisan narodnim jezikom i pismom bosančicom, a u vrijeme nastanka bio je pravni zapis kojim se reguliraju trgovački odnosi između srednjovjekovnog bosanskog kraljevstva i Dubrovačke Republike.
Povelja je napisana 1189. godine, u vrijeme kada se srednjovjekovno bosnako kraljevstvo počinje oblikovati u državnu strukturu nalik onima koje je okružuju i kada se bosanski vladari pokušavaju na aktivniji način uključiti u političke procese vremena.
Za pravilno razumijevanje značaja Kulinove Povelje neophodno je shvatiti političko - historijski kontekst u kojem je nastala. Srednji vijek je u vrijeme kasnog 12. stoljeća bio obuhvaćen snažnim unutrašnjim promjenama, koje su se najviše ogledale u nastanku gradova modernog tipa, razvojem trgovine, nastankom bankarstva i pojavom prvih evropskih univerziteta.
Povelja, kakvu je načinio dvor bana Kulina, bila je sasvim uobičajen način međudržavne komunikacije, jer je to vrijeme u kojem se intenzivno radi na ekonomskom povezivanju regiona Sredozemnog mora s kontinentalnom Evropom, kažu sagovornici Al Jazeere.
Najstariji poznati pisani dokument
Profesor historije sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu Emir Filipović kaže da je najveći značaj Povelje to što je ona najstariji poznati pisani dokument u historiji Bosne. Povelja je, pored toga, najstariji trag i proizvod bosanske pisarske službe, koja je bila dio vladarskog dvora, a po uzoru na povelju koju je dao sačiniti ban Kulin, pisali su se slični dokumenti još sljedeća dva stoljeća.
Povelja je bila obrazac za sastavljanje sličnih trgovačkih, međudržavnih, ugovora, a njena pravna aktualnost prestala je važiti tek sa širenjem i jačanjem srednjovjekovnog bosanskog kraljevstva.





Komentari čitatelja
na naše novosti