Znanstvenici NOAA-e: Uragani postaju sve češći i razorniji

Index.hr
Sub, 08 Lis 2016 19:05 UTC

Velike oluje poput uragana Matthew, koji je do sada odnio više od 570 života, s klimatskim će promjenama postajati sve učestalije i sve snažnije, upozoravaju znanstvenici.

Sličan trend možemo očekivati i u našim krajevima, samo s olujama manjeg intenziteta i manje razorne moći, koje nazivamo pijavicama.

Uragan kategorije 4, s vjetrovima koji su mjestimično prelazili brzine od 240 km na sat, najteže je pogodio Haiti, nakon kojeg je nastavio putovati na sjever prema Floridi. Pritom treba istaknuti da će to biti već drugi uragan ove godine koji će pogoditi Floridu, nakon Hermine u rujnu. Florida prije toga cijelo desetljeće nije doživjela uragane.

Potvrđeno: sve više, sve snažniji

Znanstvenici američke organizacije National Oceanic and Atmospheric Administration (NOAA) do nedavno su bili mnogo sigurniji u prognoziranju porasta temperatura nego snažnih oluja. Za uragane se nije moglo pouzdano reći hoće li biti i učestaliji i snažniji ili možda samo snažniji. Sada, već može.

Naime stručnjaci NOAA-e objavili su da su uvjereni da se u Atlantskom oceanu od 1980-ih do danas bilježi značajan porast aktivnosti uragana te da će njihova moć razaranja sa zagrijavanjem svijeta rasti.

'Očekujemo da ćemo bilježiti sve više oluja visokog intenziteta, kategorija 4 i 5, čiji je udio oko 13 posto od svih uragana, ali koji uzrokuju neproporcionalno veće štete', rekao je za Guardian Kerry Emanuel, klimatolog na Massachusetts Institute of Technology.

Teorija je u tom pogledu vrlo uvjerljiva, a postoje i naznake da to već počinjemo vidjeti u prirodi', dodao je.

Vjetrovi uragana kategorije 4 pušu brzinama do 251 km/h, uzrokuju katastrofalne štete, uništavaju i odnose krovove kuća, ruše slabije građevine, drveće i električne stupove te za sobom ostavljaju razorena naselja u kojima se nakon njihova prolaska tjednima, pa i mjesecima ne može stanovati. Uragan kategorije 5 uništava čak i veliki postotak čvrsto građenih kuća. Njegovi vjetrovi kreću se brzinama većim od 252 km/h.

U Hrvatskoj značajan rast broja pijavica

U našim krajevima još su relativno svježa sjećanja na tornado koji je u srpnju 2015. pogodio Veneciju. S vjetrovima koji su dosezali brzinu od oko 350 km/h podizao je automobile, oštetio je 500-tinjak kuća, a potpuno uništio 90. Među ostalim, sa zemljom je sravnio i poznatu povijesnu zgradu Vilu Santorini-Toderini-Fini, staru najmanje četiri stoljeća. Jedna osoba je smrtno stradala, a 92 su ozlijeđene od kojih 16 teško. Prema ljestvici Fujita bio je svrstan u kategoriju F4. Ostavio je trag razaranja dug 11,5 km, a širok oko 700 metara.

U Hrvatskoj se pamti nekoliko snažnih pijavica. Jedna vrlo izražena novijeg datuma, koja je čak zarotirala trajekt na moru, zabilježena je kod Bibinja 18. kolovoza 1994.

Istraživanja naših meteorologa također pokazuju da se broj pijavica kod nas od 2001. do 2013. značajno povećao. Kod nas se pijavice, koje su po prirodi slične tornadima, ali su manjeg intenziteta, najčešće javljaju nad morem u područjima kraj Istre i kod Dubrovnika. No mogu se, mada rjeđe, razviti i iznad kopna. Najpoznatije takve zabilježene su davne 1892. kod Novske, kod Petrinje 1982. i na Medvednici 1973.

Naš meteorolog Krešo Pandžić iz DHMZ-a kaže da su pijavice slične tornadima no da su po dimenzijama, koje uglavnom dosežu nekoliko desetaka metara, manje od tornada koji dosežu širine od nekoliko stotina metara.

'Trajanje im je također kraće, obično je to nekoliko desetaka minuta, dok tornada mogu trajati satima. Stoga je njihova razorna moć neusporediva. No u nekim posebnim okolnostima i u ovim dijelovima svijeta može se javiti nešto između', rekao je za Index Pandžić.

'Proces nastanka pijavica i tornada je sličan, mada nije potpuno objašnjen. Uglavnom nastaju za vrlo niskog tlaka zraka kada izražena vertikalna struja može podići predmete u visinu. Povećana učestalost ovih događaja može imati dva razloga, a jedan su svakako klimatske promjene, Naime, zbog povećanja temperature rastu konvektivni procesi, a također i topli zrak prima više vlage, kao što se to zbiva u zagrijanoj kuhinji. Osobito to vrijedi u područjima prema sjeveru. Drugi razlog može biti razvoj tehnologije. Ljudi danas imaju više mobitela kojima mogu snimiti više takvih pojava. Uvjeti za njihov nastanak izvan tropskih područja iz godine u godinu postaju sve pogodniji. Zapravo Coriolisova sila, koja uzrokuje vrtložno strujanje zraka, a jedan je od uzroka nastanka tornada, uz vlagu i temperaturu, jača je u suptropskim područjima nego u tropskima uz sam ekvator', pojasnio je Pandžić.

Razlika između uragana i tornada

Prema NASA-inim stručnjacima, uragani i tornada su uglavnom slični po strukturi. I jedne i druge karakteriziraju ekstremno jaki horizontalni vjetrovi koji kruže oko središta te snažno kretanje zraka uvis. Najočitija razlika među njima je u njihovim razmjerima. Tornada su vrtložni vjetrovi manjih razmjera - najveći dosežu promjer od oko tri kilometra. U SAD-u se godišnje bilježi oko 1200 tornada, a u Europi ih ima najviše u Nizozemskoj. Njihovi vjetrovi mogu dosegnuti brzine veće od 480 km na sat pa na kopnu mogu uzrokovati velike štete. No oni su obično značajno manjih dimenzija, kraćeg trajanja i kraćih tragova razaranja od uragana. Zabilježeni su na svim kontinentima osim na Antarktici.

Uragani su vrtložni vjetrovi velikih razmjera čiji promjer zna prelaziti 1500 kilometara. Na kopnu ih ponekad prati više tornada. Formiraju se na niskim geografskim širinama, uglavnom u pojasu između 5. i 20. stupnja, ali nikada na samom ekvatoru. Uvijek se stvaraju nad toplim oceanskim vodama čija se temperatura kreće iznad 26,5° C. Putuju tisućama kilometara, a mogu trajati po nekoliko dana. Uragana se godišnje bilježi između 10 i 15.

Snaga uragana mjeri se ljestvicom koja se zove Saffir-Simpson Hurricane Wind Scale. Tornada se uglavnom mjere skalama Fujita ili TORRO.