Zemljotres jačine 3,1 stepena Richterove skale osjetio se danas popodne na širem području Foče u Bosni i Hercegovini, prema granici sa Crnom Gorom.

Zemljotres je lociran u 16,10 sati po lokalnom vremenu sa magnitudom 3,1 stepena Richtera sa epicentrom na granici BiH sa Crnom Gorom, saopćeno je iz Hidrometeorološkog zavoda RS.

Zavod navodi kako zemljotres ovog intenziteta ne može izazvati štete na objektima, a stanovništvo ga može osjetiti.

Ribar u jugozapadnom kineskom regionu Čongking šokirao se kada je pronašao džinovskog salamandera za kojeg se kasnije ispostavilo da je star 200 godina i težak čak 50 kilograma.

Dok je hodao pored jednog ribnjaka, Vang Jong je nagazio na nešto mekano. Kada je malo bolje pogledao, bio je šokiran onim šta je pronašao - džinovski daždevnjak dužine 1,4 metra i težak malo više od 50 kilograma.

Kasnije su stručnjaci ustanovili da je star oko dva veka! Pošto su oni zaštićena vrsta u Kini, Jong je odmah pozvao vlasti, koje su ga brzo prebacile na bezbedniju lokaciju.

I dok naši krajevi imaju mirno prosinačko vrijeme kojeg obilježava utjecaj anticiklone, krajevi bliži Atlantiku proteklih su dana iskusili “gnjev” ciklone Desmond, kako ju je službeno nazvao Britanski meteorološki ured.

Na području Ujedinjenog Kraljevstva pala je obilna kiša, bilježeći i rekorde, a obilne oborine dovele su i do poplava. Naročito je kišovito bilo proteklog vikenda kada su zabilježeni sljedeći rekordi:

- 24h kišni rekord 341.4 mm u mjestu Honister Pass
- 322.6 mm u mjestu Thirlmere, također novi rekord
- 48h kišni rekord u istom mjesetu, s time da je sva kiša pala u 38h.

Osim u UK, ciklona je pogodila i Skandinaviju, naročito Norvešku gdje su zabilježeni orkanski udari vjetra uz poplave. Ništa bolje nije bilo ni na Islandu gdje je zabilježen udar vjetra od 263 km/h, a problema s kišom i vjetrom bilo je i na Farskim otocima.

Uz Island vežemo i jedan rekord, a to je rekordna prosinačka količina snježnih oborina od 42.5 cm u glavnom gradu Reykjaviku, čime je srušen rekord iz 2011. godine.

© Anton BrinkRekordna prosinačka količina snježnih oborina u glavnom gradu Reykjaviku u Islandu

Nekoliko stvari koje bi se trebalo razmotriti kada se govori o takozvanim "chemtrailsima":

1. Očigledno je da se u nekoj mjeri događa "zaprašivanje" i da ono nije za dobrobit čovječanstva. Čula sam nekoliko priča od ljudi o avionima koji lete vrlo nisko i raspršuju nešto što se spušta po svemu ispod ili čini ljude bolesnima. Mislim na zaista NISKI let.

2. Zaprašivanje koje zapravo utječe na određena područja ispod zaprašivača (tog aviona) mora biti na prilično niskoj visini ili se u suprotnom ono što se ispušta neće spustiti na područje ispod zaprašivanja. To se događa zbog činjenice da naša atmosfera ima nekoliko slojeva i svaki sloj ima svoju temperaturu i brzinu vjetra i smjer, a vrlo često, stvari koje se nalaze u jednom sloju trebaju poprilično puno vremena i prijeđene udaljenosti kako bi se pomiješale s drugim slojevima, AKO se uopće i pomiješaju. Obično su brzine vjetra u gornjim slojevima takve da se sve što se tamo taloži može probiti do nižih slojeva samo nakon mnogo tisuća prijeđenih kilometara. Radi se o vrlo nelinearnoj situaciji koja je uvelike ili potpuno nepredvidljiva.

3. Stoga, ako govorite o kemijskom zaprašivanju kojeg možete vidjeti iznad sebe na nebu, a koje zatim pada na područje ispod njega, tada zasigurno govorite o zaprašivanju s niske visine.

4. Prema tome, tragove koji su vrlo visoko na nebu i koji nemaju šanse ikada doći u interakciju s tlom ispod, nije ispravno nazivati "chemtrailsima", osim, možda, ako se raspršuje kemikalija koja bi trebala utjecati na vremenske uvjete (čak se i to radi prilično nisko). "Zasijavanje" oblaka se radi na način da se iz zrakoplova ili čak iz prizemnih stanica u atmosferu rasprše elementi poput suhih kristalića leda ili srebrnog jodida. Vjeruje se da "sijanje" oblaka potiče kondenzaciju kapljica vode, stoga i kiše.

Veliki lentikularni oblak je viđen kako pluta na nebu nad Gevgelijom u Makedoniji, 2. prosinca 2015.

Ričard Vilijams (87) sređivao je garažu, kada je na njega skočila pobesnela veverica, koja ga je toliko izgrebala po rukama i nogama, da je završio u bolnici. "Pokušavao sam da je skinem sa sebe, ali stalno je skakala nazad. Bila je zaista opaka", rekao je Vilijams novinarima.

Ista veverica je napala i njegovu ženu, kao i još osam drugih osoba, tokom protekle tri nedelje.

Norma Vilijams je životinju udarila metlom, ali to je nije sačuvalo od ogrebotina.

Na kraju je uspela da je baci na pod, a veverica je pobegla.

Planina je i dalje aktivna pa su stanovnici zbog opasnosti evakuirani.

Oko 4500 kubičnih metara zemlje sručilo se na dvije manje zgrade u kineskom gradu Congjiang koje su se pak onda pod teretom srušile na cestu i automobile.

Nesreća se dogodila u utorak ujutro, no nije bilo povrijeđenih, javlja APTN.

'Skupljali smo drva kada je počelo padati kamenje. Suprug je kazao da je tlo počelo kliziti, a ja sam vidjela kako se drveće ljulja', ispričala je jedna od stanovnica grada.

Građani koji su vidjeli što se događa mahali su vozačima da se zaustave što im je i uspjelo. Vlasti su odlučile preseliti stanovnike jer je situacija podno planine koja i dalje prijeti geološkom katastrofom opasna.

U obilnim kišama i poplavama u Kinšasi, glavnom gradu Konga, poginula je 31 osoba, a 20.000 porodica ostalo je bez krova nad glavom u posljednje tri sedmice, saopštile su danas gradske vlasti.

Od 19. novembra zabilježena je 31 pogibija usljed rušenja objekata u gradu od deset miliona stanovnika.

Najviše ljudi poginulo je u siromašnim južnim i istočnim gradskim okruzima, posebno na obalama rijeke Kongo, prenio je AFP.

Zvaničnici su najavili dodatne padavine do kraja decembra i pozvali ljude u poplavljenim područjima da "bez odlaganja napuste domove".

Sezona kiša u Kinšasi obično traje od oktobra do maja, ali su ove godine padavine počele tek sredinom novembra. U periodu kraćem od tri sedmice pala je trećina godišnjeg prosjeka od 450 mililitara.

Zemljotres magnitude 6,9 zabeležen je danas u Bandskom moru kod zapadne obale Indonezije, ali nema rizika od cunamija, saopštile su indonežanske vlasti.

Potres se dogodio u 11.21 po centralnoevropskom vremenu na dubini od 33,9 kilometara na 150 kilometar jugoistošno od Ambona, lučkog grada na Molučkim ostrvima.

Indonežanski centar za nadzor cunamija je naveo da nema opasnosti da će potres izazvati cunami.

"Potres se jako osetio u Ambonu i u Bandi, ali za sada nema zabeležene štete ili povređenih", rekao je jedan zvaničnik iz geološke stanice u Ambonu.

Oblasti pogođene poplavama u Britaniji suočavaju se sa novim kišnim padavinama, što će otežati radove na raščišćavanju nakon prolaska oluje "Dezmond".

Britanski Meteorološki zavod objavio je danas upozorenja na kišu i jake udare vjetra širom sjeverne Engleske i Škotske. Predviđa se da će udari vjetra biti do stotinu kilometara na čas.

Agencija za zaštitu okoline /EA/ saopštila je da na snazi upozorenje na ozbiljniju poplavu na rijeci Vajer u mjestu Sent Majkls, u oblasti Lankašir. Objavljeno je i dvadesetak upozorenja na manje ozbiljnije poplave.

EA ističe da su jake padavine tokom noći ponovo izazvale probleme širom Kumbrije, koja je najteže pogođena oblast, kao i u dijelovima Lankašira i sjevernog Jorkšira.

"Moguće je upozorenje na poplave u oblastima Eplbi, Karlajl, Kezvik, Kokermaut i Kendal ali se očekuje da nivo rijeka neće dostići nivo kao tokom prošlog vikenda", dodaje se u saopštenju, prenosi britanska novinska agencija "Pres asosijejšen".

Meteorolozi navode da bi do 80 litara kiše po metru kvadratnom moglo pasti u najvišim dijelovima Škotske i sjeverozapada Engleske te da se 20 do 40 litara očekuje u širem području.

Međutim, meteorolozi ističu da ne bi trebalo da se ponove rekordne padavine kao prošlog vikenda, kada je u Kumbriji za jedan dan palo kiše kao na mjesečnom nivou.

Oko 1.000 domaćinstava je i dalje bez električne energije u Kumbriji. Normalan protok struje uspostavljen je u Lankasteru, Morkambu i okolnim mjestima.