Iako iz zraka izgledaju predivno, ova plava jezera mogu imati poguban utjecaj na otapanje ledenog pokrova i time nas gurnuti još jedan korak bliže katastrofi.

Izgleda kako vijesti vezane uz klimatske promjene i posljedice istih već godinama ne mogu biti dobre, pa tako neće biti niti ova. Nakon teškog uništenja koraljnih grebenadiljem svijeta i desetog za redom najtoplijeg zabilježenog mjeseca od kada postoji mjerenje, znanstvenike sada posebno zabrinjava pojava tisuća malenih kristalno plavih jezera na površini ledene ploče Istočne Antarktike, koja bi u svakoj drugoj priči bila prekrasna, ali za naše su prilike jedno veliko upozorenje opasnosti koja nam možda slijedi.

Znanstvenici su nakon analiza tisuća satelitskih fotografija ustanovili kako problem postoji jer se radi o istoj pojavi koja je zadesila Grenland prije par godina, a koja je uzrokovala gubitak trilijun tona leda. Radi se o tome da svaki od 8 000 takvih jezera na Antarktici vrlo vjerojatno nestaje ispuštanjem pod ledene ploče ili prelijevanjem preko njih i utjecanjem u ocean. U oba slučaja dolazi do miješanja tako ohlađene vode s oceanom i stvaranja snažnih virova ili primjetnog ispiranja leda s površine, što uzrokuje pucanje i posljedično otapanje ledenih ploča, a znamo kako to nije dobro. Najbolja je opcija da se ta jezerca s vremenom ponovno zalede, ali situacija na terenu kazuje kako to za sada nije bio previše čest slučaj.

Posebno zabrinjava činjenica kako su znanstvenici donedavno smatrali kako je Istočna Antarktika relativno stabilna i kako posljedice klimatskih promjena nisu imale previše utjecaja na to područje, ali ove nedavne pojave pokazuju kako više niti jedno područje na našoj planeti nije imuno. Za sada još uvijek nema razloga za paniku jer se čini kako jezera nemaju toliko jak utjecaj na otapanje leda, ali ako se trendovi porasta temperature nastave, u narednih bi se par godina i to moglo promijeniti. Naravno, na gore po nas i našu planetu...

Šest osoba, od kojih jedna ozbiljno, povređeno je u požaru koji je rano jutros izbio na grčkom ostrvu Hios i zahvatio naseljene oblasti, saopštile su lokalne vlasti.

Jak vetar doprineo je razbuktavanju požara koji se širi u dva fronta - jedan između sela Sidirunta i Metohi, i drugi u šumovitoj oblasti Apsiles, prenosi ANA.

U selu Sidirunta povređene su tri žene, koje nisu stigle da se evakuišu.

Prema rečima zvaničnika, jedna žena (64) je zadobila ozbiljne opekotine i vojnim helikopterom prebačena je u bolnicu u Atini, a povređeni su i njen sin i ćerka, prenosi AP.

Pored vatrogasaca sa terena, u gašenju požara kod sela Sidirunda učestvuju pet helikoptera i tri aviona.

Zemljotres jačine četiri stepena Rihtera registrovan je posle podne u Egejskom moru izmedju grčkih ostrva Evija i Skiros, saopštio je Atinski geodinamički institut.

Potres, čiji je epicentar bio na dubini od pet kilometara, osetio se na oba ostrva, kao i u Atini koja se nalazi na 90 kilometara odatle, prenosi ANA.

Dva metra dug som napao je plivačicu u bavarskom jezeru i ugrizao je za bedro, piše lokalni dnevnik Straubinger Tagblatt.

Žena je uspjela doplivati do obale nakon susreta s neobično velikom ribom u blizini grada Koessnacha, ali ima tragove ugriza i ogrebotine na bedru.

Johannes Schnell iz bavarskog ribolovnog saveza kaže da tragovi ugriza upućuju na to da je som bio mužjak i dug oko dva metra. Vjerojatno je štitio svoje mrijestilište.

Dodao je da takvi incidenti nisu neobični u sezoni mriješćenja, ali je malo vjerojatno da bi čak i tako velika riba mogla ozbiljnije ugroziti čovjeka.

Prosječan som dug je od 1,2 do 1,6 metara. No mogu narasti i do 2,80 metara.

Tornado neuobičajen za ove krajeve protutnjao je gradom Siktivkar, na severozapadu Rusije, ostavivši za sobom veliku štetu.

Letele su ograde i krovovi kuća, drveća su pokidala električne vodove, nekoliko automobila i kombija se prevrnulo, a na lokalnoj pilani oštećen je kran.

Novi potres magnitude 4,8 stepeni pogodio je jutros centralni deo Italije i izazvao novu štetu u tom području.

Američka geološka stanica saopštila je da je zemljotresu koji se dogodio jutros u 6.28 prethodilo više od deset slabijih potresa tokom noći, a još devet je usledilo u narednom satu.

Dva dana nakon što je u sredu centralnu Italiju pogodio snažan zemljotres u kome je poginulo najmanje 250 ljudi, u toj zoni osetilo se više od 500 naknadnih potresa, od kojih su neki bili snage 5,1 stepen.

Nekoliko tornada protutnjalo je kroz centralni deo američke savezne države Indijane, pri čemu je teško oštećen veći broj kuća i na hiljade ljudi su ostale bez električne energije, ali srećom nije bilo teže povređenih, javljaju danas američki mediji.

Lakše povrede je u jučerašnjem nevremenu zadobilo 12 ljudi, među kojima i jedna petomesečna beba, a relativno mali broj povređenih je posledica toga što su građani ozbiljno shvatili upozorenje od tornada i na vreme se sklonili na sigurno, izjavio je portparol lokalne policije Dejvid Bersten.

Broj poginulih u zemljotresu koji je potresao centralnu Italiju porastao je na 247, a italijanski premijer Mateo Renci najavio je da će danas biti proglašeno vanredno stanje.

Jutros je Italiju pogodio novi zemljotres, jačine 4,6 stepena Rihterove skale. To je ukupno 22 potres u Italiji u protekla 24 sata.

Najmanje troje ljudi je poginulo u snažnom zemljotresu koji je danas pogodio Mjanmar, pri čemu je oštećeno gotovo sto starih budističkih pagona u bivšoj prestonici Mjanmara, Baganu, saopštile su lokalne vlasti.

Prema podacima američkog Geološkog zavoda, epicentar zemljotresa jačine od 6,8 stepeni Rihterove skale je bio oko 25 kilometara zapadno od grada Čauk, južno od Bagana, prenela je agencija AP.

Čini se da se svake nedelje negde u Kini otvori zemlja i niotkuda se pojavi ogromna rupa. U pojedinim slučajevima bilo je i žrtava.

Slično je bilo i u utorak u gradu Landžou. Snimak pokazuje kako pešaci bezbrižno šetaju oko 3 sata popodne. Međutim, iznenada se pojavila velika rupa i nekoliko ljudi je propalo. Upala su i dva motora. Srećom, povređeno je samo dvoje ljudi, a spaseni su zahvaljujući prolaznicima i vatrogascima.

Rupa je dostigla dužinu od desetak metara, a duboka je skoro dva metra.

Zbog podzemnih voda i nekontrolisanog kopanja septičkih jama i bunara, širom Kine u mnogim gradovima, uključujući i prestonicu Peking, otvaraju se rupe u tlu.

Takođe, utvrđeno je da delovi Pekinga, naročito u centralnom poslovnom distriktu, tonu svake godine za 11 centimetara.