Alep
© REUTERS/ Omar Sanadiki
Primirje u Siriji, kojem su posredovali Moskva, Ankara i Teheran stupilo je na snagu, a neke ključne radikalne grupe obećavaju da će preseći veze sa Nusra frontom i DAEŠ-om. To je nešto što Vašington obećao, ali nije uspeo da postigne, napisala je politička analitičarka Jelena Suponjina za RIA Novosti.

„Prema informacijama koje sam dobila od sirijske opozicije, glavne grupe poput Ahrar el šama, Džejš el islama i drugih, složile su se sa ovim dogovorom, čiji je osnovni uslov da moraju da prekinu sve postojeće veze sa teroristima DAEŠ-a i Nusra fronta“, napisala je Suponjina.

„To je ono što je Obamina administracija obećala da će postići, ali državni sekretar Džon Keri nije uspeo. Rusija, Turska i Iran su to uradili umesto njega.“

Prodor je u četvrtak učinio predsednik Rusije Vladimir Putin.

Suponjina je istakla da su potpisana tri dokumenta i dodala da oni nisu samo usmereni na okončanje neprijateljstava u zemlji uništenoj dugogodišnjim ratom. Čini se da su ovi sporazumi utrli put za ono što je ona opisala kao „zajedničku strategiju koja nudi političko rešenje“ za okončanje sirijske krize.

Oni su pripremljeni u dok su akteri bili uključeni u razgovore o Alepu, rekla je ona. „Uspeh dogovora o Alepu deo je širi politički dogovor... Koji treba da postavi temelj za okvirni aranžman o budućem miru u Siriji“.

Suponjina je potvrdila da Rusija, Turska i Iran nisu zainteresovani za podelu Sirije, za razliku od „nekih usijanih glava u Sjedinjenim Američkim Državama“.

Ona je objasnila da su svi koji su uključeni mesecima radili na ovim sporazumima. Ambasada Rusije u Turskoj, a naročito ambasador Andrej Karlov, koji je ubijen prošle nedelje, bili su aktivno uključeni u ovaj proces.

„Proces ka uspostavljanju trajnog mira u ratom razorenoj Siriji je pokrenut“, rekla je ona. „Ovaj proces će biti težak i, potencijalno, krvav. Teroristi nisu srećni što su razne snage u Siriji konačno ujedinjene protiv njih. To znači da će biti agonije, terorističkih napada i bola. Ovo je vreme u kojem živimo. Moramo to da shvatimo, prihvatimo i da se borimo. Ali danas su iz Sirije stigle dobre vesti. Niko ne sumnja u ovo.“

Politički analitičar Tankred Žoseran objasnio je za Sputnjik zašto je postignut dogovor koji se činio nemogućim pre nekoliko meseci.

„To je prilično jednostavno. Turska je sahranila svoju neootomansku politiku u proleće 2016. i napravila zaokret. Turska više ne želi da se meša u unutrašnje stvari svojih suseda. Ta zemlja više nema neootomanske ambicije“, objasnio je on.

Politički analitičar Basam Tahan smatra da je teško da će Sjedinjene Američke Države i njeni saveznici sedeti skrštenih ruku dok Turska poboljšava svoje veze sa Rusijom.

„Mislim da će Zapad odgovoriti na odluku Turske drugim državnim udarom ili nekom drugom merom“, istakao je on.