Arheološki nalaz iz Jukona dokazuje postojanje čovjeka u S. Americi 10.000 godina ranije nego se očekivalo

Sve do sada, verovalo se da su ljudi ušli u Severnu Ameriku preko Beringovog moreuza pre 14.000 godina. Međutim, nove činjenice pokazuju da se to dogodilo bar 10.000 godina ranije.


Istraživači iz Kanade i Velike Britanije su ponovo pregledali i radiokarbonskom metodom utvrdili starost kostiju iskopanih iz pećina u Jukonu, na severozapadu Kanade, blizu granice sa Aljaskom.
Arheološki nalaz iz Jukona dokazuje postojanje čovjeka u S. Americi 10.000 godina ranije nego se očekivalo

Oni su pronašli nepobitne dokaze ljudske aktivnosti iz perioda od pre 24.000 godina, a njihovo istraživanje objavljeno je u multidisciplinarnom naučnom časopisu "PLOS One".

Nalazište je prvo iskopavao arheolog Žak Sink-Mars u periodu od 1977. do 1987. godine. Sink-Mars je otkrio mnoštvo životinjskih kostiju, a radikarbonskom metodom utvrđeno je da su se prvi ljudi doselili u Severnu Ameriku na kraju poslednjeg ledenog doba, pre oko 30.000 godina.

Međutim, u odsustvu drugih arheoloških nalazišta iz sličnog perioda, kao i nedostatka dokaza da su životinjske kosti koje su pronađene - kosti konja, mamuta, bisona i karibua - bile tu usled lovačke aktivnosti ljudi, Sink-Marsova teza smatrana je kontroverznom.

Da bi se utvrdilo šta je istina, doktorka Loren Burdžen i njen supervizor profesorka Arijana Burk sa Univerziteta u Montrealu, provele su dve godine pregledajući 36.000 delova kostiju pećina koje se čuvaju u Muzeju istorije Kanade.

Oni su pronašli dokaze ljudske aktivnosti na 15 kostiju, dok je 20 fragmenata pokazivalo tragove slične aktivnosti.

"Nađeni su dokazi serije pravih linija u obliku slova 'V' na površini kostiju koji su napravljeni kamenim oruđima, korišćenim za skidanje kože sa životinja", izjavila je Burk i dodala: "To su rezovi koje su načinili ljudi".

Njih dve su kosti poslale u Odeljenje za Radiokarbonsku detekciju na Oksfordu u Velikoj Britaniji kako bi se utvrdila njihova starost.Tamo je utvrđeno da je najstarija kost, konjska vilica na kojoj su načinjeni rezovi kamenim oruđem da bi bio uklonjen jezik, stara između 23 i 24 hiljade godina.
Arheološki nalaz iz Jukona dokazuje postojanje čovjeka u S. Americi 10.000 godina ranije nego se očekivalo
Najstarija pronađena kost je vilica konja (na slici), s oznakama kamenog alata koji su očito koristili ljudi za uklanjanje jezika
"Naše otkriće potvrđuje prethodne analize i pokazuje da je ovo najstarije ljudsko naselje u Kanadi", rekla je Burk i navela da to znači da je istočna Beringija bila naseljena tokom poslednjeg ledenog doba.

Burk navodi da su prethodne studije o poreklu populacije pokazale da je grupa od nekoliko hiljada pojedinaca živela u izolaciji u Beringiji - nepreglednom regionu koji se protezao od reke Lena u Rusiji do reke Mekenzi u Kanadi - u periodu od pre 15.-24.000 godina.

Ona je objasnila da njihovo istraživanje potvrđuje hipotezu Zastoja u Beringovom moreuzu, da je tokom poslednjeg ledenog doba, Beringija bila izolovana od ostatka Severne Amerike glečerima i stepama koje nisu bile pristupačne za naseljavanje ljudi na Zapad.

To znači da se najranije ljudsko prisustvo u Severnoj Americi može naći u poslednjem ledenom dobu. Ljudi koji su tada našli sklonište u takozvanim Blufiš pećinama, i mogu se smatrati precima ljudi koji su kolonizovali kontinent.