Znanstvenici utvrdili koji hormon u mozgu podstiče sagorijevanja masnoća
Rezultat istraživanja američkih naučnika možda je još jedan korak do čarobne formule za sagorevanje viška masnoće. Ko se tome ne bi obradovao?

Istraživači Instituta Skrips u SAD (The Scripps Research Institute TSRI) utvrdili su koji hormoni mozga podstiču sagorevanje masnoća u sistemu za varenje. Pređašnja istraživanja pokazala su da serotonin ima izvesnu ulogu u regulaciji sagorevanja masti, ali dubljeg saznanja o mehanizmu procesa nije bilo dosad.

Za razrešenje misterije, istraživači su upotrebili već korišćen model-sistem u biološkim istraživanjima, valjkaste crve vrste C. elegans. Njihov mozak proizvodi signalne molekule poput ljudskog, ali metabolizam tih organizama daleko je jednostavniji.

Naučnici su se poslužili metodom „isključivanja" pojedinačnih gena kako bi utvrdili bez kog dela DNK nema sagorevanja masti. Taj metod ih je doveo do gena koji kodira neuropeptidni hormon koji su nazvali „flip-7".

Kod sisara postoji oblik tog peptida, nazvan tahikinin, za koji je pre 80 godina utvrđeno da predstavlja vezu između mozga i sistema za varenje i izaziva kontrakcije creva. Međutim, dosad nije istraživana njegova uloga u metabolizmu masti.

Istraživači Instituta Skrips su otišli korak dalje kako bi utvrdili vezu između neuropreptida „flip-7" i nivoa serotonina u mozgu valjkastih crva. Da bi mogli da prate dešavanja u providnom telu crva, obeležili su molekule neuropeptida crvenim fluorescentnim proteinom.

Tako su utvrdili da nervne ćelije mozga eksperimentalne životinje, kao odgovor na povećanu koncentraciju serotonina spoljašnjim nadražajem (dostupnost hrane npr.), izlučuju molekule „flip-7" koji potom putuju do creva, gde započinju proces pretvaranja masnoće u energiju.

Višak serotonina izaziva promene u uzimanju hrane, kretanju i reproduktivnom ponašanju eksperimentalnih životinja. Proučavanje uticaja nivoa „flip-7" pokazalo je da povećanje njegove koncentracije povećava sagorevanje masti u ćelijama creva bez neželjenih efekata.

Buduća istraživanja biće, prema rečima istraživača, usmerena ka saznavanju o tome kako bi moglo da se utiče na nivo tog neurohormona, bez izazivanja promena u nivou serotonina.

Priredila Marija Stevanović