Istraživači pronašli stotine zagonetnih zemljanih struktura u prašumi Amazone, podsjećaju na one oko Stonehengea

net.hr
Uto, 07 Vel 2017 13:46 UTC

Stotine misterioznih građevina sagrađenih u zemlji prije više od dvije tisuće godina otkriveno je u prašumi Amazone.

Nevjerojatni zemljani radovi dugo su ostali skriveni ispod drveća, ali deforestacija koja se događa u zadnje vrijeme otkrila je do sada preko 450 ogromnih geoglifova, piše Daily Mail.

Ritualna okupljališta

Njihova je svrha još uvijek uglavnom nepoznata, a pretpostavlja se kako su ovi napušteni ograđeni prostori nekoć služili za sporadična ritualna okupljanja.

Zemljani radovi koji podsjećaju na one kod Stonehengea pokrivaju površinu veličine otprilike 13 000 četvornih kilometara savezne države Acre, u zapadnom dijelu brazilske Amazone.

© Salman Kahn and Jose Iriarte

Ova otkrića ukazuju na činjenicu kako Amazona nije ‘netaknuta’ kako se to prije smatralo.

“Činjenica da su ova nalazišta ležala skrivena stoljećima ispod zrele prašume pravi je izazov tvrdnji kako je prašuma Amazone ‘čisti ekosustav'”, kaže dr. Jennifer Watling, postdoktorantica u Muzeju arheologije i etnografije, sa Sveučilišta u Sao Paolu.

“Odmah smo željeli saznati koje je područje već bilo pošumljeno kada su geoglifovi napravljeni, te koliko su ljudi djelovali na okoliš kako bi ih izgradili.”

Prilagođavali prašumu sebi

“Znanstvenici su rekonstruirali 6000 godina vegetacije i povijesti požara oko dva nalazišta, te su otkrili velike promjene koje su prouzročili drevni ljudi. Ljudi su tisućljećima mijenjali bambusovu šumu, te se stvarali male, privremene čistine kako bi na njima izgradili ove misteriozne građevine.

Znanstvenici su prikupili uzorke tla iz jama iskopanih unutar i izvan geoglifova, Zatim su analizirali ‘fitolitis’, vrstu mikroskopskog biljnog fosila. To im je omogućilo rekonstrukciju količina određenih drevnih biljaka, kao i vrsta ugljena nastalim uslijed požara, kako bi odredili koliko je ‘otvorena’ bila vegetacija ranije.

Otkriveno je kako domoroci nisu palili velika područja šume, niti za izgradnju geoglifova niti zbog poljoprivrednih razloga. Umjesto toga koncentrirali su se na gospodarski vrijedne vrste drveća, poput palmi, te su u skladu s time transformirali svoj okoliš, stvarajući na taj način i prvu ‘pretpovijesnu samoposlugu’.

“Unatoč velikom broju i gustoći područja s geoglifovima u ovoj regiji, možemo biti sigurni kako šume Acrea nikada nisu bile tako ekstenzivno čišćene, kao što se to događa zadnjih godina”, rekla je dr. Watling.

“Naši dokazi da se Amazonska prašuma gospodarski iskorištavala i znatno prije dolaska Europljana ne bi se trebali navoditi kao opravdanje za uništavajuću politiku koja se danas prakticira.”