Arheolozi i drugi istraživači pronašli su i proučili ostatke više hiljada jestivih biljaka na lokalitetu u Izraelu koji datira još iz kamenog doba i saznali čime su naši preci punili stomake i kako je tekla ljudska evolucija.
Prema studiji objavljenoj u Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS), zvaničnom časopisu Akademije nauka SAD, neki ostaci bili su stari 780.000 godina i obuhvataju brojne vrste orašastih plodova, voća, semenja i povrća. Ta hrana kombinovana je s mesom vodenih i kopnenih životinja.
Ova otkrića „ukazuju na raznovrsnu biljnu ishranu“ koja se menjala sa godišnjim dobima i dokazuju da su „hominini poznavali svoju životnu sredinu i koristili vatru prilikom pripremanja hrane“. „Naši rezultati menjaju prethodno shvatanje o paleo-ishrani i bacaju svetlo na sposobnost hominina da se prilagođavaju novim okolnostima i koriste različitu floru, olakšavajući na taj način opstanak, kolonizaciju i osvajanje teritorija van Afrike“, kaže se u objavljenom naučnom radu.
Hebrejski univerzitet u Jerusalimu u svom saopštenju ističe da je reč o određenom lokalitetu na severu Izraela na „obali jezera Hula u severnom delu Jordanske doline“. Nalazi se u geografskoj oblasti poznatoj kao Levantinski koridor, pojasu između Sredozemnog mora i pustinje, kroz koji su naši preci prešli iz Afrike u Evroaziju. U studiji se naglašava da su ova otkrića od ključnog značaja za razumevanje načina na koji su ti narodi opstali za vreme migracije i prelaska sa ishrane u afričkom podneblju na ishranu u evroazijskom području. Pedeset i pet različitih vrsta biljne hrane (mada je nekih ostataka bilo veoma malo) „sačuvano je stotinama hiljada godina zahvaljujući vlažnosti u blizini lokaliteta“, ističe se u saopštenju Hebrejskog univerziteta. U sedimentnim stenama na tom prostoru arheolozi su takođe pronašli kamene alatke i životinjske fosile.

Otkriće da je čovek koristio vatru za pripremu hrane takođe je značajno jer to podrazumeva da su mnoge biljke, nejestive u sirovom obliku, postajale jestive, što znači da su naši preci mogli bitno da prošire svoj jelovnik.
Ova otkrića bi mogla da promene mišljenje naučnika o tome šta su neki od naših predaka jeli u okviru svoje „paleo-ishrane“ i da se ona uglavnom sastojala od belančevina, zbog toga što su na drugim arheološkim lokalitetima pronađeni i životinjski skeleti.
Komentari čitatelja
na naše novosti