Otkriveno porijeklo indonezijskih
Otkriće do kojeg su naučnici došli pre 14 godina na indonežanskom ostrvu Flores izazvalo je veliku senzaciju, ali i žestoke rasprave među antropolozima.

Ostaci patuljastog bića, koje su naučnici nazvali Homo floresiensis, pokazali su da je imao pritimitivne karakteristike, kao što je veoma mali mozak. Datiranja su ukazivala na to da su stvorenja, koja su odmah stekla nadimak “hobiti”, stara oko 18.000 godina.
Otkriveno porijeklo indonezijskih

Da li je reč o patološki izmenjenom Homo sapiensu, ili su predstavnici Homo erectusa, koji se pojavio pre 1,9 miliona godina u Africi i nastanio se u Aziji kao Javanski i Pekiniški čovek, do pre relativno kratkog vremena preživeli na indonežanskom ostrvu Flores?

Spor je dobio novi obrt prošle godine, kada su ostaci hobita nanovo datirani i procenjeni na 54.000 godina. Time je hipoteza da je Homo florensiensis savremeni čovek s mikrocefalijom postala još manje verovatna. Hipoteza o Homo erectusu, međutim, takođe nameće određene teškoće.

Tim naučnika, okupljen oko Debi Argju sa Australijskog nacionalnog univerziteta u Kanberi, od 2010. pokušava da razreši zagonetku misterioznih ljudskih predaka. Oni su u časopisu “Human Evolution” predstavili sveobuhvatnu analizu kostiju. Na osnovu ukupno 133 različite karakteristike celokupnog skeleta odredili su hobitima novo mesto u istoriji evolucije.

Upoređivanja su pokazala da je gotovo 100 odsto sigurno da Homo floresiensis nije patološki izmenjeni Homo sapiens, dok taj procenat kod hipoteze da je reč o Homo erectusu iznosi 99 odsto. Najveća poklapanja naučnici su ustanovili pri poređenju sa Homo habilisom, koji je nastanjivao Afriku u isto vreme kad i Homo erectus, ali je bio manje razvijen.

- Analize pokazuju da je Homo floresiensis verovatno bio sestrinska vrsta Homo habilisa - kaže Argju: ili je Homo floresiensis nastao još u Africi da bi je potom napustio, ili su imali zajedničkog pretka, koji je napustio afričke prostore da bi se negde na tom putu razvio u hobita.