paramusical ensemble
Tvrtke i skladatelji su počeli koristiti 'softver' za stvaranje glazbe prilagođene vašim moždanim valovima. Uskoro ćete moći uključiti svoje slušalice, nasloniti se u svoj stolac i opustiti se uz listu pjesama toliko sinkroniziranih s kemijom vašeg mozga da će vam povećati vašu produktivnost, kvalitetu sna, pa čak i pomoći u borbi protiv anksioznosti.

Frekvencija na kojoj je vaš mozak vibrira definira stanje vašeg uma. Trebate se odmoriti? Isprobajte alfa aktivnost. Ili što kažete na energiziranje prije vježbanja? Uskočite na neke beta valove.

Kako se želje potrošača za personaliziranim informacijama i efektima povećavaju, mogućnost slušanja glazbe koja je doslovno u skladu s vašim mozgom pružiti će sasvim novu poslovnu priliku u svijetu 'streaminga' glazbe [streaming označava prijem i reproduciranje, u ovom slučaju, audio zapisa putem računalne mreže, op. prev.].

"Imate Spotify koji prati vaš izbor pjesama i pruža prijedloge s pjesmama koje ste prije odabrali", kaže glazbenik Eduardo Miranda. "Ako imate nešto što je više povezano s vašom vlastitom biologijom, to je još jedan način pružanja usluga koje mogu biti personaliziranije."

Miranda je glazbenik i skladatelj, koji je najpoznatiji po svom liberalnom korištenju stroja elektroencefalograma (EEG) kako bi stvarao složene aranžmane. Za svoje sljedeće djelo koristi softver za snimanje moždanih valova kako bi promijenio način na koji stvara svoju glazbu. Stručnjaci već dugo koriste EEG za dijagnozu i istraživanje epilepsije, poremećaja spavanja i drugih medicinskih problema, ali Miranda koristi ovu tehnologiju kako bi izmjerio kako ritam utječe na moždanu aktivnost.


U jednom nedavnom eksperimentu, Miranda je proučavao tri skupine ispitanika s malim metalnim diskovima i elektrodama EEG-a pričvršćenima na njihove skalpove. U skupini A, Miranda je pokušao potaknuti sreću i energiju na način da su subjekti slušali glazbu brzog tempa; u skupini B, pokušao je probuditi tugu sa sporijim tempom, turobnom melodijom; te u skupini C, kontrolnoj skupini, slušatelji su slušali neutralnu glazbu namijenjenu za održavanje njihovog trenutnog raspoloženja. EEG snimke su pokazale da su svi njihovi moždani valovi postali sinkronizirani s auditornim ritmom kojeg su slušali. Također su izvijestili promjene u raspoloženju nakon slušanja svake skladbe.

Kroz povezivanje kako mozak sinkronizira svoje električne frekvencije s ritmom glazbe, Miranda tvrdi da određeni ritmovi primoravaju alfa i beta valove - dva od šest tipova moždanih valova - u željeno stanje. Kaže da će uskoro, uz nekoliko izmjena, tvrtke moći koristiti njegovo istraživanje kako bi stvorili proizvod koji omogućuje korisnicima da preuzmu veću kontrolu nad svojim emocionalnim stanjem. "Vrlo sam optimističan da će se za oko pet ili šest godina ova stvar koristiti naširoko", kaže Miranda.

Komercijalizacija njegovih otkrića trenutno ovisi o razvoju tehnologije koja će biti jednako precizna, ali i više prilagođena korisniku nego skupa EEG oprema za glavu koju korisnici trenutno nose kako bi se pratili moždani valovi. Neke tvrtke, poput Affective, eksperimentiraju s tehnologijom detektora laži koja mjeri raspoloženje potrošača kroz njihov znoj, rad srca i facijalnu ekspresiju. Drugi kažu da bi tanke iOS kompatibilne neuro-slušalice, koje također reguliraju aktivnost mozga korisnika, mogle biti odgovor.

No druge tvrtke pokušavaju drugačiji pristup u cijelosti. Na stranici Brain.fm [možete isprobati ovu mogućnost kako biste provjerili može li ovakva glazba utjecati na vaše raspoloženje, op. prev.] slušatelji priključuju svoje slušalice i slušaju pjesme koje aktiviraju određene moždane valove kako bi se opustili, fokusirali, potaknuli na razmišljanje, drijemanje ili san. Brain.fm je pokrenut 2016., a korisnici ocjenjuju njegove mogućnosti, klikaju na svoje željeno raspoloženje, a zatim se udobno smjeste i slušaju pjesme namijenjene stvaranju tog stanja.