Ukrajina: Kijev se na Dan pobjede sjeća “borbe” ukrajinskih kvislinga protiv Trećeg Reicha
© wikipediaAmblem OUN-M

Institut nacionalnog pamćenja u Kijevu, specijaliziran za novo ispisivanje povijesti Ukrajine, priprema izložbu za proslavu obljetnice završetka Drugog svjetskog rata u Europi. Izložba će biti nazvana “Ukrajinska ustanička armija - Odgovor nepokorenog naroda”, na kojoj se, kako se navodi u priopćenju, “planira prikazati doprinos ukrajinskih pobunjenika u borbi protiv agresora”.

“8. svibnja Europa slavi Dan sjećanja i pomirenja. Na ovaj dan je važno podsjetiti gdje je bilo mjesto Ukrajine u Drugog svjetskom ratu”, priopćili su u ukrajinskom Institutu nacionalnog pamćenja.

Pripremljena izložba mora pokazati “porijeklo antinacističkog stava Organizacije ukrajinskih nacionalista, ideološku konfrontaciju između Ukrajinske ustaničke armije i Trećeg Reicha i doprinos ukrajinskih pobunjenika koji su se ujedinjeni s narodom borili protiv agresora”.

Izložba je zajednički projekt Instituta nacionalnog pamćenja, Centra za istraživanje oslobodilačkog pokreta, Nacionalnog spomen muzeja “Zatvora Łąckiego” u Lavovu i ogranka Državnog arhiva sigurnosne službe Ukrajine.

Izložba u spomen Bandere, Šuheviča i njihovih sljedbenika, odgovornih za genocid nad Poljacima i Židovima, otvara se unatoč općepoznatoj činjenici da su za vrijeme Drugog svjetskog rata sve nacionalističke organizacije na okupiranim područjima Sovjetskog Saveza stvorene uz izravnu podršku i sudjelovanje Abwehra, vojne obavještajne i kontraobavještajne službe koja je u Njemačkoj do 1944. Bila pod zapovjedništvom Vrhovne komande Wehrmachta. Njemački povjesničari kategorički negiraju tvrdnje da je Ukrajinska ustanička armija ikada vodila oružane borbe protiv njemačkih okupacijskih snaga.

Prvi spomen na oružane formacije Organizacije ukrajinskih nacionalista (OUN) nalazi se u dokumentu od 30. lipnja 1941. godine, koji govori o “potrebi suradnje s njemačkom vojskom protiv moskovske okupacije”.

Predloženo je stvaranje “ukrajinske vojske, koja će se boriti na strani Njemačke i biti uz njemačku vojsku sve dok ona ne pobijedi na svim frontama modernog rata”, stoji u memorandumu datiranom 14. kolovoza 1941. Upućenom od strane Organizacije ukrajinskih nacionalista Njemačkoj. Do 1943. OUN razvija tezu da će “svaka vojna akcija protiv Nijemaca pomoći Staljinu, a glavni proklamirani cilj organizacije je borba protiv utjecaja boljševika i Moskve”.
Ukrajina: Kijev se na Dan pobjede sjeća “borbe” ukrajinskih kvislinga protiv Trećeg Reicha
© ReutersKijev, Ukrajina 2016.
Tijekom 1943. je organizirana Ukrajinska ustanička armija (UPA), koja je počela aktivni oružani otpor protiv velikih skupina sovjetskih partizana. 1943. i 1944. Ukrajinska ustanička armija u borbama protiv poljskih partizana surađuje s jedinicama SS divizije “Galicija” i njemačkim trupama.

Nakon oslobođenja Ukrajine od nacista, UPA počinje djelovati protiv Crvene armije, sovjetskih policijskih djelatnika, državnih službenika, aktivista i intelektualaca koji su došli s istoka zemlje. Prema arhivama Službe sigurnosti Ukrajine, od 1944. do 1953. godine je OUN-UPA počinila 4907 djela terorizma, 195 sabotaža, 120 napada na seoska vijeća i klubove. Tijekom poslijeratnog razdoblja je od strane ilegalne Ukrajinske ustaničke armije ubijeno je 22 430 ljudi. Formalno su jedinice UPA rasformirane 3. rujna 1949. godine, ali su neke manje skupine bile aktivne sve do 1956. godine.