Joga i meditacija
Poznato je da joga i meditacija smanjuju stres. Međutim, jedno novo istraživanje tima britanskih znanstvenika sa Sveučilišta Coventry, koje je vodila hrvatska psihologinja Ivana Burić, pokazalo je da meditacija može i mnogo više - da može promijeniti ekspresije gena povezanih s lošim zdravljem i depresijom uzrokovane stresom.

Vijest o zaključcima hrvatske znanstvenice objavili su brojni svjetski mediji poput Timea, uključujući i najutjecajnije znanstveno-popularne časopise poput New Scientista.

U novoj studiji, objavljenoj u časopisu Frontiers in Immunology, autori pišu kako postoje brojne potvrde o učinkovitosti intervencija um-tijelo (MBIs) u poboljšanju fizičkog zdravlja, no da molekularni mehanizmi koji uzrokuju takve ishode još uvijek nisu dobro istraženi.

Tim je stoga u medicinskoj bazi istraživanja PubMed pronašao i analizirao 18 objavljenih studija provedenih od 2005. do 2014. na 846 ispitanika, u kojima su bili istraženi biološki efekti meditacije, joge, vježbi disanja, Qi gonga i Tai Chija.

Vježbe potiskuju ekspresiju gena povezanih s upalama

Rezultati analize pokazali su da navedene vježbe potiskuju ekspresiju gena i genskih putova koji sudjeluju u upalnim procesima povezanima sa stresom.

Stres se može smatrati tjelesnim odgovorom na događaje koji predstavljaju izazov ili prijetnju za tijelo. Takve reakcije mogu biti opasne za zdravlje ako je stres izrazito snažan ili ako je trajan. Pokazalo se da izloženost jakom stresu može uzrokovati smanjenje količina sive tvari u određenim dijelovima mozga. No efekti stresa ne očituju se samo u mozgu, već i u genima u obliku CTRA. CTRA je uobičajeni molekularni uzorak koji je otkriven kod ljudi izloženih različitim vrstama nevolja kao što su žalost zbog gubitka bliske osobe, dijagnoza raka, trauma i nizak socioekonomski status. Primarna karakteristika CTRA je regulacija gena koji potiču upalne procese. Akutni upalni procesi predstavljaju korisnu kratkotrajnu adaptaciju tijela koja povećava aktivnost obrambenog sustava u borbi protiv zaraznih bolesti. Međutim, kronični upalni procesi su štetni jer se nastavljaju čak i onda kada ne postoje nikakve prijetnje za tijelo. Kronične upale povezane su s povećanim rizikom od raka, neurodegenerativnih bolesti, astme, artritisa, kardiovaskularnih bolesti i psihijatrijskih poremećaja kao što su depresija ili PTSP. Sekundarna karakteristika CTRA je potiskivanje gena povezanih s antitijelima, što je pak povezano s podložnošću virusnim infekcijama kao što su herpes simpleks, HIV-1, Epstein-Barr, citomegalovirus i Kaposijev sarkom. U tom smislu, CTRA se smatra molekularnim znakom kroničnog stresa, pišu autori.

U zaključku istraživanja tim ističe da je analiza pokazala kako vježbe um-tijelo poništavaju izmjene nastale u transkriptomu, odnosno u setu RNA molekula povezanom sa stresom, čime suzbijaju djelovanje stresa na obrambeni sustav. Mada je većina gena pojedinačno pokazala male efekte, generalno je utvrđeno da su geni i putovi koji potiču upalne procese bili potisnuti. Ovaj efekt zabilježen je u većini studija (81%) koje su mjerile aktivnosti gena povezanih s upalnim procesima kao i faktora NF-κB koji kontrolira i djeluje kao prekidač za ekspresiju gena za upalne procese.

Istraživanje je pokazalo da ljudi koji redovno prakticiraju intervencije um-tijelo pokazuju manje znakova upalnih procesa, što uključuje i smanjeno stvaranje upalnih proteina. To se očituje u smanjenju rizika od bolesti i stanja povezanih s upalnim procesima. Poznato je da okoliš i životni stil mogu utjecati na epigenetiku, odnosno na aktiviranje i deaktiviranje gena koji su povezani s bolestima i dugovječnošću, a neki se mogu prenijeti i na potomstvo.


"Nadam se da će joga u Hrvatskoj prestati biti kontroverzna"

Burić kaže da rezultati analize pokazuju da bi intervencije um-tijelo mogle pomoći u smanjivanju poremećaja povezanih s upalama.

„Ne samo psiholoških, već i tjelesnih kao što su astma i artritis“, rekla je Burić.

„Nadam se da će u Hrvatskoj meditacija i joga postupno prestati biti kontroverzne teme te da će se na njih gledati kao na mentalni trening koji ujedno štiti i fizičko zdravlje“, dodala je za Index psihologinja.

Ivana Burić je doktorandica na Donders Institute for Brain, Cognition & Behaviour te doktorandica na Coventry University. Psihologiju je završila na Hrvatskim studijima u Zagrebu. Trenutno živi u Birminghamu u Velikoj Britaniji, a podrijetlom je iz Splita.