© Instragram
"Naime to je jedino logično objašnjenje za priopćenje glavnog tajnika NATO pakta, Jensa Stoltenberga, koji je pozdravio odluku saveznika i partnera Sjevernoatlantskog saveza koji su izašli u susret i pomogli Crnoj Gori u borbi protiv katastrofalnih požara", piše Popović.
"Crna Gora, naš najnoviji saveznik, pridružila se NATO obitelji prije manje od mjesec dana. Naš brzi odgovor je pokazatelj da smo snažna podrška našim saveznicima. To je pravi primjer euroatlantske solidarnosti", priopćio je Stoltenberg.
"Na ovu i ovakvu euroatlantsku solidarnost je bez oklijevanja požurila reagirati vlada Crne Gore, koja se zahvalila NATO paktu i partnerskim državama na brzoj reakciji i pomoći saveznika, uz opasku da će Crna Gora to znati cijeniti", navodi Sputnik, citirajući vladu Crne Gore, koja je priopćila kako država već uživa u "beneficijama svog novog statusa".
"Nije nikakva novost da se aktualna crnogorska vlada i Stoltenberg međusobno podržavaju. To se znalo još odavno. Ono što se nije do danas znalo, jest da obje strane istovremeno žive u paralelnoj stvarnosti u kojoj nevidljivi NATO zrakoplovi gase požare po Crnoj Gori. Nažalost, dok crnogorska vlada zahvaljuje Stoltenbergu, istina je da je situacija u Crnoj Gori i dalje krajnje ozbiljna, dramatična je na primorju i okolini Tivta. Izvješća s terena govore da su snage i dalje nemoćne u borbi s vatrenom stihijom, a da zrakoplovna pomoć iz inozemstva nije zadovoljavajuća", navodi Popović i podsjeća da su Crnoj Gori na kraju pomogle zemlje koje nisu članice NATO pakta, kao što su Ukrajina, Švicarska i Izrael, a jedina zemlja koja je članica saveza i poslala je zrakoplovi, bila je Bugarska, koja je, ironično, poslala helikopter ruske proizvodnje.
Gdje je bila Rusija?
Otvorilo se i pitanje zašto Rusija nije ponudila pomoć? No, ispostavilo da to nije učinjeno jer je slanje pomoći toliko ispolitizirano da je ruskom Ministarstvu za izvanredne situacije bilo nemoguće reagirati i uključiti se u gašenje požara u Crnoj Gori i drugdje.
"Rusko Ministarstvo za izvanredne situacije nije uključeno u gašenje požara na Balkanu zbog politiziranja tog pitanja i administrativnih prepreka", rekao je prošlog tjedna Vjačeslav Vlasenko, direktor "Rusko-srpskog humanitarnog centra" u Nišu.
Crna Gora, kako su priznale vlasti, nema svoje hitne službe i dovoljno opreme za gašenje požara na Jadranu, te u predgrađu glavnog grada Podgorice.
Međutim, ruski mediji su zaprimili informaciju da crnogorska vlada uopće nije uputila zahtjev za pomoć rusko-srpskom centru u Nišu, a bez međudržavnih sporazuma djelatnici centra ne mogu ići u druge zemlje.
"Postoje određene političke teme koje ponekad imaju negativan utjecaj. Na primjer, prošle godine, kada je gorjela Bosna i Hercegovina i Hrvatska, rusko Ministarstvo za izvanredne situacije je ponudilo pomoć, ali su je te zemlje odbile, rekavši da će se s požarom nositi same. U ovom trenutku, na primjer, gori u Bosni i Hercegovini, gdje žele koristiti vojne avione i Ujedinjenih naroda, ali oni još nisu došli", rekao je Vjačeslav Vlasenko prije tjedan dana u vrijeme najvećih požara u BiH, Crnoj Gori i Hrvatskoj.
Članice NATO pakta, Hrvatska i Crna Gora, gdje je obalna područja pogodio posebno jak požar, mogle su računati na samo nekoliko "kanadera", "zrakoplovnih traktora" i helikoptere Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i snaga Ministarstva unutarnjih poslova. Kasnije je Crnoj Gori kroz mehanizam civilne zaštite Europske unije poslana pomoć iz navedenih zemalja.
"2012. godine, kada je gorjelo u Srbiji i Bosni i Hercegovini, ovdje u zračnoj luci u Nišu su iz Rusije došli zrakoplovi IL-76, Be-200 i Ka-32. Oni mogu doći dovoljno brzo, ali samo na zahtjev lokalnih vlasti ili ako postoji međudržavni sporazum o suradnji u izvanrednim situacijama", rekao je direktor centra u Nišu.
Prema Vlasenku, humanitarni centar u Nišu svakodnevno prima informacije o situaciji u regiji iz Nacionalnog centra za krize situacije iz Rusije, uključujući i žarišta požara.
Podaci se zatim šalju u poseban odjel Ministarstva unutarnjih poslova Srbije, dok s drugim zemljama u regiji treba sklopiti međudržavni sporazum o suradnji u izvanrednim situacijama.
"Naš centar u Nišu je svim navedenim zemljama ponudio da potpišu radni protokol. Pojednostavljeno, dokument omogućava brzu razmjenu informacija, ali, nažalost, do sada nismo postigli nikakav napredak. Politiziranje ovog pitanja je imalo negativan utjecaj i stvorilo administrativne prepreke koje požar ne poznaje. On jednako gori u Srbiji, Bosni i Hrvatskoj", rekao je Vlasenko.
"Ruski-srpski humanitarni centar" je međuvladina organizacija koja provodi hitne humanitarne intervencije u Srbiji i na zahtjev u drugim zemljama regije. Sjedište centra je u Nišu. Tijekom godina su centar i Ministarstvo za izvanredne situacije Ruske Federacije u više navrata pomagale zemljama regije tijekom poplava i požara. Ruski dužnosnici i Srbija su više navrata demantirali optužbe o funkciji centra za "špijunažu", pozivajući druge zemlje da sudjeluju u njegovom radu.
Komentari čitatelja
na naše novosti