Woman grocery shopping
© iStock
Analiza kvaliteta (naizgled) istih proizvoda u Hrvatskoj i Nemačkoj pokazala je da kod više od polovine ispitanih postoji razlika u kvalitetu, da su razlike najveće kod hrane i da je većina analiziranih proizvoda skuplja u Hrvatskoj nego u Nemačkoj.

Rezultati istraživanja potvrdili su opravdanost uverenja većine građana iz tzv. novih članica EU da ih multinacionalne kompanije tretiraju kao građane drugog reda.

Rezultate analize kvaliteta istih proizvoda u Hrvatskoj i Nemačkoj danas su u Kući Evrope u Zagrebu predstavile hrvatska evroposlanica Biljana Borzan i direktorka Hrvatske agencije za hranu (HAH) Andrea Gros-Bošković.

Analizu su radile hrvatske akreditovane laboratorije a zaključke je donela radna grupa stručnjaka koju je formirala HAH.

Istraživanje je pokazalo da samo kod četiri od 26 ispitanih proizvoda, odnosno 15 odsto, nije nađena razlika ni u kvalitetu, ni u ceni, navodi se u saopštenju iz kancelarije hrvatske evroposlanice. Kod 54 odsto proizvoda utvrđena je razlika u kvalitetu, dok je više od 60 odsto proizvoda bilo skuplje na hrvatskom tržištu.

Najveće razlike su uočene kod pet prehrambenih proizvoda i jednog deterdženta.

Borzanov je navela da su npr. "Vudi" (Woody) viršle od pilećeg i ćurećeg mesa na hrvatskom tržištu napravljene od tzv. otkoštenog mesa, koje se prema EU propisima ne sme označavati kao meso, dok je nemački proizvod od pravog ćurećeg i pilećeg mesa.

Ona je navela i primer "Hip" (Hipp) dečije hrane sa pirinčem, šargarepom i ćuretinom gde proizvod namenjen hrvatskom tržištu sadrži znatno manje povrća a više pirinča od nemačkog.

Značajne razlike pronađene su i kod "Nutele", voćnog jogurta od jagode "Aktivija" i "Haribo hepi kola" (Haribo happy cola) gumenih bombona.

Od pet testiranih neprehrambenih proizvoda, velike razlike su nađene u kvalitetu deterdženta za rublje "Ariel" koji u nemačkoj varijanti mnogo bolje pere na nižim temperaturama i za oko 25 odsto je jeftiniji od onog na hrvatskom tržištu.