Nakon što je u dogovoru s Turskom i Iranom praktično zatvorio kopnene granice iračkog Kurdistana i uveo zonu zabrane leta iznad kurdske regije u sjevernom Iraku, središnja vlada u Bagdadu je Erbilu uvela financijske sankcije.
Središnja vlada u Bagdadu protiv Erbila, nakon zračne i kopnene, uveo i financijsku blokadu
© Azad Lashkari / Reuters
Središnja banka Iraka je obavijestila regionalnu upravu Kurdistana da će prestati prodavati dolare četirima glavnim kurdskim bankama i zaustaviti sve devizne transfere u regiji, što su za medije potvrdili su bankarski i državni izvori.

Tvrtke kojima su potrebne devize i strani radnici u Kurdistanu, čija plaćanja i doznaka obično dolaze u stranoj valuti, bit će najviše pogođeni novim mjerama.

Poslovni ljudi i strani radnici su bili izravno pogođeni zabranom međunarodnih letova prema kurdskim zračnim lukama Erbil i Sulejmanija. Zbog zone zabrane leta su morali putovati iz zračnih lukama u Bagdadu i južnog Iraka, što im je povećalo troškove putovanja i uzrokovalo kašnjenja.

"Uvjet za ukidanje zabrane prodaje dolara je da se kurdske banke stave pod kontrolu Središnje banke Iraka", rekao je irački dužnosnik.

Međutim, kurdski dužnosnik u glavnom gradu regije Kurdistan, Erbilu, izjavio je kako su banke regije već izvijestile Središnju banku Iraka, a zračne luke u kurdskoj regiji su već izvijestile iračku službu civilnog zrakoplovstva da ne pristaju na zahtjev Bagdada.

Irački parlament je jučer glasovao za financijske sankcije kako bi se "očuvao interes građana Kurdistana" i one su usmjerene protiv klana Barzani
i njihovih suradnika.

Iračka vlada odbila je ponudu kurdske regionalne vlade da raspravlja o neovisnosti. Zahtjeva da se otkaže rezultat referenduma od 25. rujna ili će se Erbil suočiti s daljnjim sankcijama, međunarodnom izolacijom i mogućom vojnom intervencijom.

Američka administracija je ojačala svoj savez s iračkim Kurdima tijekom rata kojeg su Peshmerge vodile protiv terorista "Islamske države", koji je obustavljen u studenom 2016. kada su Kurdi izbili na granice budućeg "Kurdistana". Službeno, Washington još uvijek odbijaj priznati referendum i podržava Bagdad i cjelovitost Iraka.

Iranska i iračka vojska provode zajedničke vježbe

U međuvremenu su u ponedjeljak, nakon napetosti zbog glasovanja o neovisnosti Kurda, iranske i iračke snage organizirale zajedničke vojne vježbe u blizini granice s autonomnom kurdskom regijom u Iraku.

Iran je prihvatio poziv Bagdada i obustavio slobodan tranzit nafte i energetskih proizvoda iz iračkog Kurdistana. Iranski dužnosnici su izjavili da je u ponedjeljak oko 600 cisterni s gorivom blokirano na granici.

"Iračke i iranske jedinice započele su vježbe u 11 sati ujutro po lokalnom vremenu, s tenkovima i pješadijom samo 250 metara od granice", rekao je Shwan Abu Bakr, šef kurdske carine na pograničnom mjestu Bashmakh.

"Iračke snage su obučene u crno, a prisutan je i veliki broj iranskih snaga", rekao je Shwan Abu Bakr. Crne odore ukazuju na to da u zajedničkim vježbama sudjeluje elitne iračke snage za borbu protiv terorizma.

Iranska vojska je na svojoj internetskoj stranici objavila fotografije zajedničkih vojnih vježbe s jedinicama iračke vojske, koje uključuju oklopne i topničke jedinice, dronove i druge zračne snage.

Ovo su prvo zajednički manevri između Irana i Iraka još od iranske Islamske revolucije 1979. godine, nakon čega su se dvije zemlje jedna protiv druga borile u krvavom ratu između 1980. i 1988. godine.

Iranski vojni dužnosnik je priopćio da su vježbe organizirane kao odgovor na referendum.

U subotu je glasnogovornik iranskih oružanih snaga Masoud Jazayeri izjavio novinarima "kako će se u narednim danima vježbe održati na zajedničkoj granici".

Odluka o provedbi vježbi je slijedila sastanku s iranskim zapovjednicima na visokoj razini gdje se govorilo o "mjerama za očuvanje teritorijalnog integriteta i jedinstva Iraka i nezakonitosti referenduma o neovisnosti sjevernog dijela zemlje"

Irački vojnici su prošlog tjedna također sudjelovali u turskoj vojnoj vježbi blizu iračke granice.

Referendum se održao u tri pokrajine iračkog Kurdistana i na više spornih područja pod kurdskom kontrolom, okupiranim tijekom borbe protiv
ISIL-a.

Iračke vlasti su zatražile da se kurdske snage povuku iz spornih područja i da kurdske vlasti predaju kontrolu nad zračnim lukama i graničnim postajama regije, te da prestanu s provokacijama na spornim teritorijima.

Ured iračkog premijera Haidera Al-Abadija insistira da Erbil zaustavi pokrete svojih sigurnosnih snaga Peshmergi i vrati Bagdadu kontrolu nad područjima koja su bila izvan administrativnih granica iračkog Kurdistana prije 2014.

"Erbil mora zaustaviti eskalaciju i provokaciju na područjima koja je okupirao", izjavio je glasnogovornik premijera, Saad Al-Hadithi.

Hadithi je za AFP rekao da su kurdske snage izjavile da će ostati u nekoliko spornih područja i da će se nastaviti kretati u pokrajini Niniva, gdje su trebale biti privremeno, tijekom borbi protiv ISIL-a.

Saad Al-Hadithi je tražio od Erbila da poništi rezultate referenduma i pokrene ozbiljan dijalog kako bi se ojačalo jedinstvo Iraka.

Kurdistanska regionalna vlada poručuje "kako ne može poništiti rezultate referenduma i da je takva odluka samo u rukama naroda".

"Poništavanje rezultata nije tako lako kao što razmišljaju dužnosnici iz Bagdada. Referendum ne pripada vladi nijednoj političkoj stranci, nego narodu ", izjavila je glasnogovonik kurdske vlade Safeen Dizayee i odbio mogućnost poništavanja rezultata referenduma kao preduvjet za pokretanje pregovora sa središnjim vlastima u Bagdadu.