viruses
Očekuje se da će rezistencija bakterija na antibiotike, fenomen u kojem bakterija prestaje da reaguje na lek, postati glavni uzrok smrti i ubiti 10 miliona ljudi do 2050. godine.

Mnoge farmaceutske kompanije širom sveta prestale su da prave nove antibiotike, a lekovi koji su trenutno u razvoju i dalje se suočavaju sa blokadama kada je njhova primena u pitanju. Zbog okolnosti u kojima se nalaze farmaceutske kompanije se sve više okreću ideji terapije fagom (bakteriofag).

Terapiju čini virus koji ubija bakterije, tačnije bakteriofag. Otkriven je početkom 20. veka kada je bakteriofag mogao da leči ljude sa bakterijskim infekcijama. Ovaj metod se koristio u zemljama Istočne Evrope i bivšem SSSR kao alternativna kada bi antibiotici zakazali. Pošto je programiran da se bori sa bakterijama, bakteriofag ne predstavlja pretnju po život čoveka.

Bakteriofag ili kraće fag je specifični bakterijski virus koji se umnožava koristeći bakterije. Fag pliva u kulturnom mediju dok ne nađe bakteriju koju inficira da bi njen proces razmnožavanja zaustavio, a umesto toga započeo proces izgradnje mnogih novih faga. Na kraju se bakterija rasprsne, a fagi se oslobađaju u kulturnom mediju gde se sve prethodno opisano ponavlja, ali na mnogo više bakterija.

"U ovom virusu se krije potencijal koji antibiotici nemaju. Mislim da moramo da radimo na razvijanju ovakve terapije kako bismo virusu napravili mesta da ubije bakterije", kaže kolumnista "Njujork Tajmsa" Karl Cimer.

Mnoge farmaceutske kompanije su spremile planove, ali čekaju se odobrenja kako bi se sa testiranjima započelo.