© Yuri Kadobnov/Pool Photo via AP
Kako dobro primjećuju japanski analitičari, 15. studenog je ruska vlada potvrdila plan preraspodjele otplate duga od oko 3 milijarde dolara. Venezuela po novom sporazumu dug mora vratiti za deset godina, a prvih šest godina su rate minimalne.
Rusija je ponudila pomoć Caracasu istog dana kada su 13. studenog rejting agencije Standard & Poor's i Fitch za Venezuelu predvidjeli scenarij "selektivnog bankrota". Samo dva dana poslije je ovaj scenarij izbjegnut.
Očigledno autor članka sugerira da Vladimir Putin, koji je američkoj vladi već stvorio probleme u Siriji i Sjevernoj Koreji, primjećuje geopolitičku vrijednost Venezuele.
Stručnjaci vjeruju da će u zamjenu za povoljnije uvjete otplate duga Putin dobiti mogućnost raspoređivanja ruskih ratnih brodova u Venezueli, a ako se dogodi, Rusija će dobiti vojnu bazu u Latinskoj Americi, točno ispod nosa Sjedinjenih Država.
"Venezuela će surađivati s Rusijom kako bi sačuvala neovisnost", izjavio je u kolovozu venezuelanski predsjednik Nicolas Maduro, najavljujući pri tom i vojnu suradnju s Rusijom. Tako je potvrdio svoju spremnost da Rusiju prihvati kao strateškog partnera koji bi mu pomogao u sukobu sa Sjedinjenim Državama.
Od velike je važnosti i nafta. Rosneft je uložio u PDVSA, naftnu i plinsku tvrtku Venezuele, milijarde dolara.
"Pretpostavlja se da je Rosneft u tom poslu, kao jamstvo za zajmove, stekao dionice američkih naftnih tvrtki u vlasništvu PDVSA. Dakle, zbog problema s dugom Venezuele, Rusija će imati utjecaj na američku naftnu industriju", piše Nikkei.
Kina je, pak, najveći vjerovnik Venezuele. Posljednjih godina je Peking u razvoj infrastrukture u Venezueli uložio 65 milijardi dolara. Pretpostavlja se da je Venezuela Kini dužna sedam puta veći iznos nego Rusiji, kojoj trenutno duguje oko 20 milijardi dolara.
Venezuela proizvodi tešku naftu, koja se rafinira u Kini. Peking, koji zemlji pruža ekonomsku pomoć u zamjenu za bogate prirodne resurse, također može postati strateški akter u američkom susjedstvu.
U međuvremenu, Kina i dalje šuti, ograničavajući se samo na izjave poput one od 16. studenog: " Vjerujemo da će venezuelanska vlada uspjeti riješiti problem duga".
Kako pojašnjava japanski list, antiamerička politika vlade Venezuele nikada nije sprečavala američku vladu da uvozi naftu iz Venezuele i nafta neprijateljske države čini oko 10% od ukupnog uvoza nafte u SAD.
No, unatoč unosnom poslu, Sjedinjene Države su počele Venezuelu smatrati za neprijatelja i nametnule su zemlji ekonomske sankcije i zabranile odobravanje novih zajmova Madurovoj vladi. Washington je također upozorio "kako bi mogao odbiti pregovore o restrukturiranju duga, jer se to protivi ekonomskim sankcijama".
"Budući da je sada u neprijateljskom odnosu sa Sjedinjenim Državama, Venezuela je prisiljena povećati svoju ovisnost o Rusiji i Kini. Ako Sjedinjene Države stjeraju Venezuelu u kut, onda će Rusija i Kina steći kontrolu nad naftom zemlje, najvrednijim resursom latinoameričke zemlje, ali i Ahilovom petom Caracasa", sažima Nikkei.
Ono što Nikkei ne spominje je da su Moskva i Peking spremni pomoći Caracasu da prebrodi krizu, a Venezueli je ovakva vrsta pomoći prihvatljivija od bilo kakvog oblika suradnje s Washingtonom, ne samo u ekonomskom smislu, nego i zbog činjenice da Kina i Rusija zajmove i ulaganja ne uvjetuju uplitanjem u unutarnju politiku suverene zemlje, nametanjem svojih vrijednosti ili promjenom političkog sustava u Venezueli, ili bili kojoj drugoj zemlji s kojom imaju sličan oblik suradnje. U tom smislu Nikkei logično zaključuje kako politikom sankcija i ekonomskim pritiskom SAD širom otvaraju vrata Kini i Rusiji za ulazak u njihovo "dvorište", pa i uspostavu vojnih baza u vodama Venezuele.
Komentari čitatelja
na naše novosti