Sjeverni tok 2
Istovremeno Njemačka pokušava preuzeti ulogu jednog od najvećih distributera ruskog plina u Europi i suglasna je da s ruskim Gazpromom izgradi drugi krak plinovoda "Sjeverni tok", čemu se protive neke europske zemlje i Europska komisija.
Kao odgovor na pokušaje Europske komisije da preuzme kontrolu nad izgradnjom projekta "Sjeverni tok 2", Njemačka se na kraju odlučila na jednostrani potez i podnijela stručno izvješće u kojem navodi kako je postavljanje bilo kakvih prepreka projektu od strane Bruxellesa neoprostivo. Njemački list Ostexperte piše kako su u Berlinu su rekli da bilo kakve promjene direktive Europske unije o energetskoj plitici neće utjecati na izgradnju plinovoda, jer su investicije odavno dogovorene.
Europska komisija želi steći široke ovlasti u donošenju odluka o provedbi projekta "Sjeverni tok 2" i izmijeniti zakone o plinskom tržištu EU, piše Ostexperte. Ako se usvoje izmjene i dopune, svi cjevovodi koji prolaze preko teritorija EU će se morati pridržavati normi "Trećeg energetskog paketa" koji je usvojen 2009. godine.
Ovim paketom zakona i propisa EU regulira pristup plinskoj mreži, kao i strukturu tarifa. Kompanije uključene u provedbu projekta "Sjeverni tok 2" strahuju da će promjene dovesti do usporavanja i eventualne zabrane izgradnje plinovoda na dnu Baltičkog mora.
Ruski projekt općenito izaziva burne rasprave u Europi. Najaktivniji protivnik "Sjevernog toka 2" je Poljska, koja se boji gubitka tranzitnih pristojbi i problema s opskrbom energije u zemlji.
U sve su se uključili i međunarodne nevladine organizacije World Wildlife Fund (WWF) i Savez za zaštitu okoliša Njemačke, koji su pozvao koaliciju demokršćana i socijaldemokrata da se distancirati od projekta, nazivajući ga "klimatskom i političkom slijepom ulicom" i upozoravajući "kako je plinovod prijetnja krhkom ekosustavu u Baltičkom moru".
U Njemačkoj se po pitanju "Sjevernog toka 2" mogu čuti različiti stavovi.
CDU, FDP i Zeleni upozoravaju da će plinovod povećati ovisnost o Rusiji i usporiti razvoj obnovljivih izvora energije.
Međutim, njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel je sudjelovao na Ruskom-njemačkom forumu o resursima i kritizirao planirane izmjene zakona o plinskom tržištu EU.
U odgovoru Bruxellesu, Njemačka je Europskoj komisiji poslala pravno mišljenje koje kaže "kako Berlin ne vidi bilo koji razumljiv argument koji bi išao u prilog predloženim promjenama".
"One nisu primjenjive ni iz europskog, ni međunarodnog pravnog stajališta", stoji u službenom dokumentu kojeg je Berlin uputio u sjedište EU i dodao kako eventualne izmjene zakona na europskoj razini neće spriječiti izgradnju projekta.
"Ako se izmjene i dopune i usvoje, one neće utjecati na provedbu projekta "Sjeverni toka 2″, budući da su investicije već dugo planirane", službeno je priopćila Savezna Republika Njemačka.
Podsjetimo, Gazprom je većinski dioničar projekta, a uz rusku kompaniju sudjeluju ENGIE, OMV, Royal Dutch Shell, Uniper i Wintershall, koji su sklopili sporazum o izgradnji drugog kraka plinovoda uz postojeći "Sjeverni tok", koji bi Njemačkoj, kasnije dalje zemljama Europske unije, isporučivao dodatnih 55 milijardi kubnih metara plina godišnje. Plinovod treba biti izgrađen od obale Rusije kroz Baltičko more do Njemačke, iz koje će partneri Gazproma u projektu dalje distribuirati plin u EU. Njemačka bi kao tranzitna zemlja ubirala velike prihode, budući da je postojeći plinovod "Sjeverni tok", kapaciteta 55 milijardi kubnih metara plina godišnje, ove godine u više navrata radio sa 110% kapaciteta.
U okolnostima kada Rusija gradi "Turski tok", a nema nikakvih jamstava da će se nakon isteka roka ruski plin i dalje isporučivati kroz stare sovjetske plinovode preko Ukrajine, Berlin se odlučio suprotstaviti Europskoj komisiji, ma kakvu odluku s izmjenama direktiva o plinskom tržištu EU donio Bruxelles.
Komentari čitatelja
na naše novosti