U četvrtak, 18. siječnja, je u Moskvi održan je sastanak vrha Glavnog stožera ruske vojske s Glavnim stožerom i obavještajnom organizacijom Turske. Na sastanku su, među ostalima, bili nazočni načelnici Glavnog stožera dviju zemalja, general Valerij Gerasimov i general Hulusi Akar, koji su vodili pregovarački proces. Bio je prisutan i načelnik turske Nacionalne obavještajne službe (MIT) Hakan Fidan.
Nakon toga su dva dana trajala prekogranična granatiranja i grupiranje snaga turske vojske i islamističkih proturskih milicija na sjeveru Sirije i kurdskih snaga u Afrinu. Velike nepoznanica je bila jesu li se ruski vojni promatrači, raspoređeni u kurdskom području, povukli na teritorij kojeg kontrolira sirijska vojska ili su još uvijek prisutni na terenu. Informacije u medijima i na društvenim mrežama su bile proturječne.
Ruska vojska se povukla iz Afrina
Jutros su među prvim vijestima ruske RIA Novosti izvijestile kako je Operativna grupa ruske vojne policije u Siriji iz Afrina premještena u Tel Azhar. Razlog je pokretanje turske vojne operacije, ne baš primjerenog imena, "Maslinova grančica".
Vijest je potvrdilo i rusko Ministarstvo obrane, koje je priopćilo da su takve mjere poduzete "kako bi se spriječile moguće provociranje, te kako bi se isključile prijetnje po život i zdravlje ruskih vojnika".
Vojni odjel je naglasio je kako će ruski Centar za pomirenje nastavlja pratiti situaciju u području zone za deesaklaciju sukoba iz grada Tel Rifata, odakle će pružati operativnu pomoć stanovništvu koje napušta područja sukoba.
Počeo je napad turske vojske na Afrin
Jučer je turski Glavni stožer najavio početak operacije "Maslinova grančica", a kampanja je usmjerena protiv kurdskih milicija na sjeveru Sirije u području Afrina.
U pripremi napada je tursko zrakoplovstvo jučer u području Afrina provelo 153 zračna udara, a među žrtvama ima i mnogo civila, uključujući djecu.
Turska vojska negira ova izvješća i tvrdi kako su tijekom izvršavanja borbenih misija turski zrakoplovi gađali 153 cilja pripadnika kurdskih oružanih formacija na sjeveru Sirije.
"Napadi su provedeni na prethodno planirane ciljeve i njihovo uništenje se nastavljaju uz potporu kopnenih snaga. Trenutno je pogođeno 153 cilja kurdskih terorista, uključujući skloništa i skladišta s oružjem. Operacija se nastavlja po planu", priopćio je Glavni stožer turskih oružanih snaga.
Za prvu fazu operacije su i bili planirani masovni zračni napadi na kurdske položaje. Turski premijer se oglasio službenim priopćenjem i rekao "kako će se vojna kampanja provoditi u četiri faze, a cilj stvaranje "sigurnosne zone od 30 kilometara".
Pokrenuta je druga faza kampanje i kopneni napadu na Kurde
U međuvremenu stiže vijest i da su turski tenkovi prešli granicu sa Sirijom, a turski premijer Binali Yildirim je potvrdio početak invazije turske vojske na teritorij Sirije.
Turski premijer je sinoć u intervjuu za NTV izjavio kako će turske kopnene snage i proturski saveznici na terenu, to jest islamističke milicije odane Ankari, danas pokrenuti kopneni napad na sirijsko područje oko grada Afrina, a ofenziva je najavljena za 11:00 sati. Yildirim je naglasio da će turska vojska napad pokrenuti iz turske pokrajine Kilis.
Jutros su turski tenkovi ušli u područje Afrina i podržavaju kopneni napad islamističkih proturskih milicija na kurdske YPG snage. Televizija NTV javlja kako turski tenkovi ne nailaze na ozbiljan otpor kurdskih snaga.
Turski dnevni list Milliyet piše kako se u noći sa subote na nedjelju nastavilo prebacivanje turskih vojnika i vojne opreme na granicu sa Sirijom u području Afrina. Agencija Anadolu javlja i kako su proturske islamističke milicije, koje se bore protiv sirijske vojske, također pokrenula veliku operaciju protiv kurdskih milicija na području Afrina.
Ankara je najavila napad
Ranije je Ankara najavila da će provesti vojnu operaciju protiv kurdskih milicija na sjeveru pokrajine Aleppo u području Afrina, što se dogodilo nakon izjave Pentagona kako SAD namjeravaju stvori pogranične snage sigurnosti, sa zadaćom da kontroliraju sirijsku granicu s Turskom i Irakom. Planiranu vojnu formaciju je Turska nazvala "novom terorističkom vojskom" koja nastaje pod pokroviteljstvom Sjedinjenih Američkih Država, jer je planirano da se stvori od kurdskih postrojbi iz takozvanih "Sirijskih demokratskih snaga".
Turski predsjednik Erdogan je ranije Washingtonu dao tjedan dana da odustane od svoje namjere i tražio da ispuni obećanje o razoružanju Kurda i provede povlačenje YPG milicija iz Afrina i područja Manbija. Washington je vjerojatno smatrao da Erdogan blefira i da se neće usuditi pokrenuti vojnu kampanju.
Washington je iznenađen kampanjom
Nakon pokretanja napada, Washington je ostao zatečen. Sada se nalazi u neugodnoj situaciji u kojoj mora izabrati hoće li braniti sirijske Kurde ili dopustiti svom najvažnijem savezniku u NATO paktu da dovrši vojnu kampanju u Afrinu. Međutim, problem je što nakon Afrina Erdogan planira zauzeti grad i šire područje Manbija i sirijski Kurdi bi vrlo lako mogli biti napušteni od strane Pentagona.
Sjedinjene Američke Države do posljednjeg trenutka nisu vjerovale u pokretanje napada i pozivale su Tursku da se bori protiv terorista "Islamske države", a ne protiv sirijskih Kurda.
U petak poslijepodne je glasnogovornica State Departmenta Heather Nauert pozvala da ne poduzima mjere protiv sirijskih Kurda, koje podupire Washington, nego da se usredotoči na ISIL.
"Naravno, ne znamo što će biti, ali smo pozvali Turske i sve u Siriji da se fokusiraju na samo jedan cilj - ISIL", rekla je Nauert, ali je ponovila "kako SAD ne odustaju od stvaranja novih snaga na sjeveru Sirije, ali je Ankara pogrešno shvatila njihovu zadaći, jer će novim kurdskim snagama glavna zadaća biti jamčiti sigurnost na područjima oslobođenim od Islamske države".
Turski premijer Binali Yildirim je nakon ove izjave ogorčeno izjavio kako je ona dokaz "poremećaja koji potresaju Washington".
Moskva i Damask
Damask je službeno oštro osudio aktivnosti Turske u području Afrina, koje je sastavni dio Sirijske Arapske Republike.
Dan prije je sirijski ministar vanjskih poslova Faisal Miqdad rekao da će početak turske kampanje u području Afrina Damask shvatiti kao agresiju na sirijski suverenitet. Osim toga, kazao je kako će sirijska vojska odgovoriti na sve akcije koje turska vojska bude poduzimala u regiji Afrina, a sirijske snage protuzračne obrane mogu oboriti bilo koji turski zrakoplov u sirijskom zračnom prostoru. Međutim, do otvorenog sukoba između turske i sirijske vojske još nije došlo.
Moskva je priopćila kako je zabrinuta zbog informacija o turskim zračnim udarima na stambena područja i potaknula sukobljene strane da "pokažu međusobnu suzdržanost". Ministarstvo obrane u Moskvi je priopćilo kako su razvoju krize pridonijeli provokativni koraci Sjedinjenih Država i najava stvaranja nove vojske od 30 000 ljudi, uglavnom Kurda, koji bi, navodno, imali zadaću čuvati teritorij Sirijske Federacije, pseudodržave nastale nakon protjerivanja terorista Islamske države i zauzimanja tih područja od strane YPG snaga i jedinica američke vojske.
Ministarstvo je navelo kako je krajnje negativnu reakciju Ankare izazvalo priopćenje Washingtona o stvaranju novih kurdskih snaga na granici s Turskom i druge aktivnosti Amerikanaca usmjerene na uništenje sirijske države i podrška terorističkim oružanim skupinama.
"Nekontrolirane isporuke suvremenog naoružanja od strane Pentagona proameričkim formacijama na sjeveru Sirije, uključujući, prema našim podacima, prijenosne raketne sustave, doprinijele su brzoj eskalaciji napetosti u regiji i potaknule specijalnu operaciju turske vojske", navedeno je u priopćenju ruske vojske.
Ministarstvo obrane Rusije je dodalo "kako ovakve neodgovorne aktivnosti američke strane u Siriji vode u propast proces mirnog rješavanja krize i sprečavaju sirijske pregovore u Ženevi, na kojima kao punopravni predstavnici trebaju biti i sirijski Kurdi".
S druge stane, Vijeće Ruske Federacije je istaknulo kako u ovakvim okolnostima vojni sukob između Turske i Sirije postaje gotovo neizbježan.
Turska je priopćila kako je obavijestila Damask o pokretanju vojne operacije u Afrinu. Turski ministar vanjskih poslova
Mevlüt Cavusoglu je izjavio kako su turske vlasti informirale vlasti u Damasku o pokretanju operacije "Maslinova grančica", ironičan naziv kojeg je Turska dala za napad.
"To ne znači da smo tražili dozvolu, ali smo poslali notu jer djelujemo u skladu s međunarodnim pravom", rekao je Mevlüt Cavusoglu.
Mogući razvoj situacije
Prema mišljenju vojnih analitičara, Turci će se u ofenzivi u Afrinu osloniti na zrakoplovstvo, jer topnički sustavi i oklopne snage ne mogu biti učinkovite protiv 15 000 dobro obučenih kurdskih boraca.
Uspjeh kampanje bi se omogućio Erdoganu da se riješi imidža gubitnika, jer su nakon operacije "Štit Eufrata"mnogi doveli u pitanje učinkovitost turske vojske. Sada je Erdogan ponovno uvjeren u vojni uspjeh, rekavši da će sljedeća meta turskih snaga nakon zauzimanja Afrina biti područje Manbija, koja se nalazi na glavnoj cesti iz Turske za Raqqu.
Istovremeno je turski predsjednik odgovorio Washingtonu i pozvao Zapad da shvati "kako je Turska njihov saveznik u regiji, a ne Kurdi".
Ruski stručnjak Stanislav Tarasov je uvjeren kako je Erdogan započeo vrlo opasnu igru. Upozorio je da Kurdi mogu pružiti snažan otpor, čak preuzeti vojnu inicijativu.
"Situacija nije potpuno razjašnjena, jer imamo vrlo proturječne podatke. Amerikanci su dobro pripremili sirijske Kurde za ovu ofenzivu. Oni su sada naoružani do zuba i to je bitno. Turska vojska će pretrpjeti teške gubitke", izjavio je Tarasov.
Stručnjak vjeruje "kako nakon turske invazije i Sirija ima pravo prenijeti vojne operacije na teritorij agresorske države".
"Imam osjećaj da su Amerikanci doveli Erdogana do smrtonosne linije, kako bi ga uvukli u rat. Ovo neće biti jednodnevna operacija. Bit će teških gubitaka. Bojim se i vojnog udara u samoj Turskoj", dodao je Tarasov.
"Erdogan igra vrlo ozbiljnu igru. Nakon suočavanja sa Sjedinjenim Američkim Državama, NATO paktom i Europom, nije se stvarno složio ni s Iranom, niti s Rusijom. Njegovi ambiciozni taktički manevri mogu se urušiti u prvom kontaktu s kurdskim vojnim postrojbama, koji su, kako je istaknula ruska vojska, vrlo spremne za borbu", rekao je ruski politolog.
Tarasov je naglasio kako turska vojska skromnim uspjesima tijekom operacije "Štit Eufrata" nije pokazala svoju učinkovitost.
"Prerano je donositi zaključke. Ali je činjenica da Turska, koja je donedavno galamila o novom Osmanskom carstvu, sada ima sukobe ne samo na svojim granicama, nego se suočava s prijetnjom gubitka teritorijalne cjelovitosti. Ako se to dogodi, to će biti druga geopolitička katastrofa, nakon raspada Sovjetskog Saveza", rekao je Tarasov.
Stručnjak smatra kako je početak operacije "Maslinova grančica" bila pogrešna politička procjena Erdogana i nedostatka iskustva državničkog promišljanja.
"Ovo je jedan od misterija za orijentaliste. Za razliku od bivših sovjetskih republika, Turska je i dalje relativno otvorena zemlja, integrirana je u Zapad. Čini se da bi u Turskoj trebali imati stručnjake koji su dobro poznaju cijelu regiju, ali oni čine neoprostive pogreške. Nije jasno ni zašto su se Amerikanci odrekli svog NATO partnera i dalje nastavljaju provoditi scenarij "Arapskog proljeća". SAD idu na otvorenu fragmentaciju Turske, kako su ranije učinili s Irakom i Libijom. Osim toga, koristeći se Kurdima, Washington može upasti u Iran", rekao je Tarasov.
U svakom slučaju, turski napad na Afrin nije pokrenut bez zelenog dogovora s Moskvom do koje će se mjere ići. Sada saznajemo da Turska želi osigurati pogranično područje u Siriji, dubine 30 kilometara od turske granice, gdje bi se onda rasporedile proturske islamističke skupine, kao što je učinjeno tijekom operacije "Štit Eufrata".
Damask i Moskva, iako službeno izražavaju zabrinutost, a sirijski ministar prijeti da će obarati turske zrakoplove u sirijskom zračnom prostoru , vjerojatno neće učiniti ništa i čekat će razvoj situacije. U konačnici, kopnene snage koje će se boriti u ovom području su islamističke proturske milicije i kurdske YPG snage. Jedni u Siriji žele uspostavu neke vrste tvrdolinijaškog političkog islama, a Kurdi stvaranje države u državi na sjeveru Sirije, koja bi bila pod kontrolom Washingtona. U ovim okolnostima Damask, Moskva i Iran nemaju nikakvog razloga da se miješaju u sukob, a narednih tjedana ćemo vidjeti kako će se on razvijati. Erdogan je dao nalog za pokretanje vojne kampanje, što znači da je isključena bilo kakva mogućnost povlačenja ili odustajanja od planiranih ciljeva.
Komentari čitatelja
na naše novosti